Aortna stenoza i koronarna bolest srca u starijih osoba

Pretpostavlja se da je u razvijenim zemljama svijeta oko 3% osoba u dobi od 80 godina. Predviđa se da će za otprilike 15 godina taj broj biti oko 10%. Incidencija bolesti aortnog zaliska je oko 2-5% u osoba starijih od 75 godina.

Pretpostavlja se da je u razvijenim zemljama svijeta oko 3% osoba u dobi od 80 godina. Predviđa se da će za otprilike 15 godina taj broj biti oko 10%. Incidencija bolesti aortnog zaliska je oko 2-5% u osoba starijih od 75 godina. Važan je podatak da najmanje jedna trećina bolesnika sa značajnom aortnom stenozom ima i pridruženu koronarnu bolest srca. Kod ovih bolesnika indicirana je zamjena aortnog zaliska i premoštenje koronarnih arterija. Poznata je činjenica da je povećan operacijski rizik kod ovakvih kombiniranih operacija. Intervencijski zahvati na koronarnim arterijama (PCI) i transkateterska implantacija aortnog zaliska (TAVI) zasigurno je bio veliki iskorak u liječenju bolesnika starije životne dobi. Važna je evaluacija intervencijskih zahvata kod visoko rizičnih bolesnika kao što su bolesnici starije životne dobi tj. iznad 80 godina života. Rezultati istraživanja na 197 bolesnika prosječne dobi 83,1 godine pokazuju veću smrtnost unutar mjesec dana nakon kombinirane operacije (6,7%) nego u skupini koja je imala samo operaciju zamjene aortnog zaliska (0,0%). Međutim, ova razlika nije bila statistički značajna. U skupini koja ja bila podvrgnuta kombiniranoj operaciji tj. zamjeni aortnog zaliska i premoštenju koronarnih arterija bilo je više pušača, više bolesnika sa šećernom bolešću, hiperlipidemijom i s arterijskom hipertenzijom nego u skupini koja nije imala koronarnu bolest srca. U skupini bolesnika s kombiniranom operacijom gotovo 30% je preboljelo infarkt miokarda. Što se tiče preživljenja nakon jedne i tri godine nije bilo značajne razlike između ove dvije skupine bolesnika. Petogodišnje preživljenje bolesnika s kombiniranom operacijom bilo je 67,6%, a s operacijom zamjene aortnog zaliska 71,5%. Ova razlika u preživljenju između skupina nije statistički značajna. Moždani udar kao poslijeoperacijska komplikacija ustanovljen je u 3-4% bolesnika, a razlika između obje operirane skupine bolesnika nije statistički značajna. Rezultati studije PARTNER koji su objavljeni prije 6 godina pokazuju veću incidenciju moždanog udara nakon TAVI nego u skupini bolesnika koji su bili podvrgnuti kirurškoj ugradnji aortnog zaliska. Meta-analiza osam studija objavljena prije 2 godine ustanovila je smrtnost 30 dana nakon TAVI i PCI 9,0% i nakon godine dana od zahvata 18,8% što je slično rezultatima drugih studija s kombiniranim operacijama ugradnje aortnog zaliska i premoštenja koronarnih arterija.

Rezultati meta-analiza više studija također pokazuju slične rezultate što se tiče smrtnosti unutar mjesec dana nakon operacije i tijekom pet godina. Za bolesnike starije životne dobi koji imaju kontraindikaciju za kirurško liječenje aortne stenoze i koronarne bolesti srca postoji mogućnost intervencijskog zahvata na koronarnim arterijama (PCI) i transkateterske implantacije aortnog zaliska (TAVI). Nekirurško liječenje aortne stenoze i koronarne bolesti srca ima manje petogodišnje preživljenje nego kirurško liječenje.

Nadamo se u skoroj budućnosti rezultatima studija s većim brojem bolesnika koje bi uspoređivale rezultate kirurškog i nekirurškog liječenja aortne stenoze i koronarne bolesti srca u starijih bolesnika.
U zaključku možemo naglasiti da je kombinirana operacija zamjene aortnog zaliska i premoštenje koronarnih sigurna i s niskom smrtnosti u bolesnika starije životne dobi. Smrtnost mjesec dana nakon kombinirane operacije nije statistički značajno viša od smrtnosti bolesnika koji su imali samo operaciju zamjene aortnog zaliska.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]