Razlika između muškaraca i žena u kliničkoj prezentaciji, biomarkerima i dijagnostici akutnog koronarnog sindroma

Akutni koronarni sindrom vodeći je uzrok morbiditeta i mortaliteta u muškaraca i  žena u razvijenim zemljama.

Bolesnici sa suspektnim akutnim koronarnim sindromom (AKS) obično kolima hitne medicinske pomoći dolaze u hitnu službu pripadajuće bolnice. Vodeći simptom kod ovih bolesnika je bol u prsima ili nelagoda te pritisak u prsima. Ovi simptomi se smatraju kao tipični simptomi za akutni koronarni sindrom.

Osim ovih simptoma poznati su i tzv. netipični simptomi za AKS u koje ubrajamo bol u leđima, mučnina i otežano disanje. Postavlja se pitanje postoje li razlike između muškaraca i žena u simptomima, biomarkerima i dijagnostici akutnog koronarnog sindroma? Odgovor na ovo pitanje dali su rezultati preko 80 studija koje su ispitivale razlike između muškaraca i žena sa suspektnim AKS.

Novija studija provedena je ove godine u Švicarskoj i Njemačkoj na 377 uzastopnih bolesnika, 27%  žena i 73%  muškaraca s AKS. Dob bolesnika bila je od 51-71 godine, srednja dob 60 godina. Žene su bile u dobi od 54-75, srednja dob 65 godina, a muškarci od 49-70, srednja dob 59 godina. Žene su bile starije životne dobi od muškaraca. U skupini bolesnika starijih od 75 godina bilo je 12% muškaraca i 22% žena, razlika između njih statistički je značajna (pRezultati studije pokazuju razliku između muškaraca i žena u zastupljenosti tradicionalnih čimbenika rizika kao što su dob, pozitivna obiteljska anamneza za koronarnu bolest srca, šećerna bolest, hiperlipidemija, pušenje, pretilost i tjelesna neaktivnost. Arterijska hipertenzija, šećerna bolest i cerebrovaskularna bolest bila je češća u žena nego u muškaraca.

Koronarografija je učinjena u 19% žena i u 40% muškaraca, a perkutana koronarna intervencija (PCI) učinjena je u 18% žena i 38% muškaraca, razlika između muškaraca i žena statistički je značajna (Rezultati studija pokazuju da se AKS rjeđe dijagnosticira u žena nego u muškaraca. Žene s AKS rjeđe se podvrgavaju koronarografiji i perkutanoj koronarnoj intervenciji nego muškarci. Znači da se akutni koronarni sindrom u žena liječi manje agresivno nego u muškaraca. U žena su ustanovljene niže vrijednosti serumskih biomarkera nego u muškaraca.

U zaključku važno je naglasiti da se AKS rjeđe dijagnosticira u žena nego u muškaraca. Razina serumskih biomarkera niža je u žena, nego u muškaraca. Žene s AKS rjeđe se podvrgavaju koronarografiji i perkutanoj koronarnoj intervenciji nego muškarci. Potrebna su buduća istraživanja razlika između žena i muškaraca u prezentaciji AKS, stratifikaciji rizika, dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima za bolesnike s AKS.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća