Rehabilitacija bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija

Rehabilitacija bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija počinje već u kardiokirurškoj jedinici intenzivnog liječenja, nastavlja se u jedinici postintenzivnog liječenja i na kardiokirurškom odjelu.

Ovaj dio rehabilitacije naziva se prva rehabilitacijska faza ili bolnička faza. Rehabilitacija bolesnika u ranom poslijeoperacijskom razdoblju sprječava gubitak kardiovaskularne i mišićne sposobnosti. Kasnije rehabilitacija kroz tjelesne aktivnost poboljšava aerobnu tjelesnu sposobnost i uklanja psihičku napetost i depresiju bolesnika.
Operacija premoštenja koronarnih arterija utječe na kardiovaskularni i na dišni sustav. Sama operacija otvaranja prsnog koša može u nekih bolesnika oslabiti od ranije oštećenu plućnu funkciju.

Zbog poslijeoperacijskog reza na prsima, na nozi ili na ruci uz oteklinu i bol u nekim slučajevima rehabilitacijski postupak može biti usporen. Tijekom prve rehabilitacijske faze provode se  vježbe disanja i razgibavanja, forsiranje izdisaja i maksimalnog udisaja, fiksacija sternuma uz prevenciju duboke venske tromboze, kontraktura i dekubitusa. U drugoj rehabilitacijskoj fazi koja se provodi u specijalnim bolnicama za rehabilitacijsko liječenje u Krapinskim Toplicama i u Opatiji provodi se intenzivnija tjelesna aktivnost uz dijetetske i edukacijske mjere u svrhu sekundarne prevencije koronarne bolesti srca. Bolesnici su podvrgnuti kontroliranoj i točno doziranoj tjelesnoj aktivnosti.

Temeljem nalaza testa opterećenja na početku rehabilitacije određuje se intenzitet, trajanje i oblik tjelesne aktivnosti za svakog bolesnika. Pri tome se vodi računa o pridruženim bolestima u kojih možemo primijeniti rehabilitacijsko liječenje. Rehabilitacija se provodi obično grupno, tj. u manjim grupama, a u nekim slučajevima i individualno. Oblici tjelesne aktivnosti su tjelovježba, trening na bicikl ergometru ili na pokretnom sagu, hodanje po trim stazama u prirodi po ravnom ili s usponom, plivanje u bazenu i rekreacijske športske aktivnosti. Tjelovježba se može organizirati u dvorani ili u prirodi kada su za to pogodne vremenske i meteorološke prilike. Tjelesna aktivnost provodi se pod kontrolom educiranog zdravstvenog osoblja tijekom šest dana u tjednu. Tjelesne aktivnosti su intervalnog karaktera, a to znači da se faze opterećenja izmjenjuju s fazama relaksacije. Tijekom tjelesnih aktivnosti prate se subjektivne poteškoće bolesnika, kontrolira im se frekvencija srca i krvni tlak. Prije svake tjelesne aktivnosti planiran je kraći period zagrijavanja u trajanju 5-10 minuta, a nakon tjelesnih aktivnosti prakticira se period hlađenja istoga trajanja.
Uspjeh rehabilitacije bolesnika obično procjenjujemo temeljem  usporedbe nalaza ergometrije-testa opterećenja na početku i pri završetku rehabilitacije. 

Većina bolesnika ima povećanu toleranciju fizičkih napora nakon rehabilitacije, lakše podnosi fizičke napore, ima manje subjektivnih poteškoća i smanjenje depresije i anksioznosti.
Nakon druge rehabilitacijske faze bolesnici nastavljaju s trećom fazom rehabilitacije koja je organizirana ambulantno. Dosadašnja istraživanja pokazuju da bolesnici koji su bili na rehabilitaciji nakon operacije imaju kraća bolovanja tj. brže se vraćaju svojim obvezama u obitelji i na svome radnom mjestu.
Zaključno može se reći da je rehabilitacija nakon  premoštenja koronarnih arterija korisna i sigurna za bolesnike i da značajno utječe na poboljšanje kvalitete života bolesnika. To je vidljivo povećanjem tolerancije fizičkog napora, pozitivnim utjecajem na psihičko stanje bolesnika i u pozitivnom utjecaju na radnu sposobnost bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koronarne arterije

MSCT koronarografija – molim Vas mišljenje za nalaz

Fizioterapija

Hemofilna artropatija – kirurško liječenje i rehabilitacija

Kirurško liječenje. Za otvorenu artrodezu mogući su različiti pristupi: prednji, bočni i stražnji. Ovaj pristup liječenju hemofilne artropatije kod zgloba gležnja je pokazao dobre rezultate. Konkretno se misli na dugotrajno ublažavanja bola, funkcionalnost zgloba, korekcija deformiteta, prevencija krvarenja i poboljšanje kvalitete života. Otvorena artrodeza je pokazala nisku stopu komplikacija kao što su odgođeno srastanje kosti, […]

Hemoragijski moždani udar

Hemoragijski moždani udar

Moždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također […]

Mozak

Rehabilitacija nakon moždanog udara

Moždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika  i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i  ne mogu se više oporaviti. […]

Rehabilitacija

Vestibularna rehabilitacija

Vrtoglavica je poremećaj orijentacije u prostoru koja se manifestira kao osjećaj vrtnje prostora. Osim osjećaja vrtnje prostora mogu se pojaviti i  tegobe poput mučnine i/ili povraćanje, smanjenja koncentracije i umora. Svake godine više od 10 milijuna bolesnika posjeti liječnika zbog vrtoglavice. To je najčešća pritužba bolesnika starijih od 75 godina, ali se može javiti u […]

Moždani udar

Molim Vas savjet za majku koja je nedavno imala moždani udar

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]