Rehabilitacija bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija počinje već u kardiokirurškoj jedinici intenzivnog liječenja, nastavlja se u jedinici postintenzivnog liječenja i na kardiokirurškom odjelu.

Ovaj dio rehabilitacije naziva se prva rehabilitacijska faza ili bolnička faza. Rehabilitacija bolesnika u ranom poslijeoperacijskom razdoblju sprječava gubitak kardiovaskularne i mišićne sposobnosti. Kasnije rehabilitacija kroz tjelesne aktivnost poboljšava aerobnu tjelesnu sposobnost i uklanja psihičku napetost i depresiju bolesnika.
Operacija premoštenja koronarnih arterija utječe na kardiovaskularni i na dišni sustav. Sama operacija otvaranja prsnog koša može u nekih bolesnika oslabiti od ranije oštećenu plućnu funkciju.

Zbog poslijeoperacijskog reza na prsima, na nozi ili na ruci uz oteklinu i bol u nekim slučajevima rehabilitacijski postupak može biti usporen. Tijekom prve rehabilitacijske faze provode se  vježbe disanja i razgibavanja, forsiranje izdisaja i maksimalnog udisaja, fiksacija sternuma uz prevenciju duboke venske tromboze, kontraktura i dekubitusa. U drugoj rehabilitacijskoj fazi koja se provodi u specijalnim bolnicama za rehabilitacijsko liječenje u Krapinskim Toplicama i u Opatiji provodi se intenzivnija tjelesna aktivnost uz dijetetske i edukacijske mjere u svrhu sekundarne prevencije koronarne bolesti srca. Bolesnici su podvrgnuti kontroliranoj i točno doziranoj tjelesnoj aktivnosti.

Temeljem nalaza testa opterećenja na početku rehabilitacije određuje se intenzitet, trajanje i oblik tjelesne aktivnosti za svakog bolesnika. Pri tome se vodi računa o pridruženim bolestima u kojih možemo primijeniti rehabilitacijsko liječenje. Rehabilitacija se provodi obično grupno, tj. u manjim grupama, a u nekim slučajevima i individualno. Oblici tjelesne aktivnosti su tjelovježba, trening na bicikl ergometru ili na pokretnom sagu, hodanje po trim stazama u prirodi po ravnom ili s usponom, plivanje u bazenu i rekreacijske športske aktivnosti. Tjelovježba se može organizirati u dvorani ili u prirodi kada su za to pogodne vremenske i meteorološke prilike. Tjelesna aktivnost provodi se pod kontrolom educiranog zdravstvenog osoblja tijekom šest dana u tjednu. Tjelesne aktivnosti su intervalnog karaktera, a to znači da se faze opterećenja izmjenjuju s fazama relaksacije. Tijekom tjelesnih aktivnosti prate se subjektivne poteškoće bolesnika, kontrolira im se frekvencija srca i krvni tlak. Prije svake tjelesne aktivnosti planiran je kraći period zagrijavanja u trajanju 5-10 minuta, a nakon tjelesnih aktivnosti prakticira se period hlađenja istoga trajanja.
Uspjeh rehabilitacije bolesnika obično procjenjujemo temeljem  usporedbe nalaza ergometrije-testa opterećenja na početku i pri završetku rehabilitacije. 

Većina bolesnika ima povećanu toleranciju fizičkih napora nakon rehabilitacije, lakše podnosi fizičke napore, ima manje subjektivnih poteškoća i smanjenje depresije i anksioznosti.
Nakon druge rehabilitacijske faze bolesnici nastavljaju s trećom fazom rehabilitacije koja je organizirana ambulantno. Dosadašnja istraživanja pokazuju da bolesnici koji su bili na rehabilitaciji nakon operacije imaju kraća bolovanja tj. brže se vraćaju svojim obvezama u obitelji i na svome radnom mjestu.
Zaključno može se reći da je rehabilitacija nakon  premoštenja koronarnih arterija korisna i sigurna za bolesnike i da značajno utječe na poboljšanje kvalitete života bolesnika. To je vidljivo povećanjem tolerancije fizičkog napora, pozitivnim utjecajem na psihičko stanje bolesnika i u pozitivnom utjecaju na radnu sposobnost bolesnika.