Rehabilitacija bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rehabilitacija bolesnika nakon premoštenja koronarnih arterija počinje već u kardiokirurškoj jedinici intenzivnog liječenja, nastavlja se u jedinici postintenzivnog liječenja i na kardiokirurškom odjelu.

Ovaj dio rehabilitacije naziva se prva rehabilitacijska faza ili bolnička faza. Rehabilitacija bolesnika u ranom poslijeoperacijskom razdoblju sprječava gubitak kardiovaskularne i mišićne sposobnosti. Kasnije rehabilitacija kroz tjelesne aktivnost poboljšava aerobnu tjelesnu sposobnost i uklanja psihičku napetost i depresiju bolesnika.
Operacija premoštenja koronarnih arterija utječe na kardiovaskularni i na dišni sustav. Sama operacija otvaranja prsnog koša može u nekih bolesnika oslabiti od ranije oštećenu plućnu funkciju.

Zbog poslijeoperacijskog reza na prsima, na nozi ili na ruci uz oteklinu i bol u nekim slučajevima rehabilitacijski postupak može biti usporen. Tijekom prve rehabilitacijske faze provode se  vježbe disanja i razgibavanja, forsiranje izdisaja i maksimalnog udisaja, fiksacija sternuma uz prevenciju duboke venske tromboze, kontraktura i dekubitusa. U drugoj rehabilitacijskoj fazi koja se provodi u specijalnim bolnicama za rehabilitacijsko liječenje u Krapinskim Toplicama i u Opatiji provodi se intenzivnija tjelesna aktivnost uz dijetetske i edukacijske mjere u svrhu sekundarne prevencije koronarne bolesti srca. Bolesnici su podvrgnuti kontroliranoj i točno doziranoj tjelesnoj aktivnosti.

Temeljem nalaza testa opterećenja na početku rehabilitacije određuje se intenzitet, trajanje i oblik tjelesne aktivnosti za svakog bolesnika. Pri tome se vodi računa o pridruženim bolestima u kojih možemo primijeniti rehabilitacijsko liječenje. Rehabilitacija se provodi obično grupno, tj. u manjim grupama, a u nekim slučajevima i individualno. Oblici tjelesne aktivnosti su tjelovježba, trening na bicikl ergometru ili na pokretnom sagu, hodanje po trim stazama u prirodi po ravnom ili s usponom, plivanje u bazenu i rekreacijske športske aktivnosti. Tjelovježba se može organizirati u dvorani ili u prirodi kada su za to pogodne vremenske i meteorološke prilike. Tjelesna aktivnost provodi se pod kontrolom educiranog zdravstvenog osoblja tijekom šest dana u tjednu. Tjelesne aktivnosti su intervalnog karaktera, a to znači da se faze opterećenja izmjenjuju s fazama relaksacije. Tijekom tjelesnih aktivnosti prate se subjektivne poteškoće bolesnika, kontrolira im se frekvencija srca i krvni tlak. Prije svake tjelesne aktivnosti planiran je kraći period zagrijavanja u trajanju 5-10 minuta, a nakon tjelesnih aktivnosti prakticira se period hlađenja istoga trajanja.
Uspjeh rehabilitacije bolesnika obično procjenjujemo temeljem  usporedbe nalaza ergometrije-testa opterećenja na početku i pri završetku rehabilitacije. 

Većina bolesnika ima povećanu toleranciju fizičkih napora nakon rehabilitacije, lakše podnosi fizičke napore, ima manje subjektivnih poteškoća i smanjenje depresije i anksioznosti.
Nakon druge rehabilitacijske faze bolesnici nastavljaju s trećom fazom rehabilitacije koja je organizirana ambulantno. Dosadašnja istraživanja pokazuju da bolesnici koji su bili na rehabilitaciji nakon operacije imaju kraća bolovanja tj. brže se vraćaju svojim obvezama u obitelji i na svome radnom mjestu.
Zaključno može se reći da je rehabilitacija nakon  premoštenja koronarnih arterija korisna i sigurna za bolesnike i da značajno utječe na poboljšanje kvalitete života bolesnika. To je vidljivo povećanjem tolerancije fizičkog napora, pozitivnim utjecajem na psihičko stanje bolesnika i u pozitivnom utjecaju na radnu sposobnost bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hemofilna artropatija

Hemofilna artropatija – kirurško liječenje i rehabilitacija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kirurško liječenje. Za otvorenu artrodezu mogući su različiti pristupi: prednji, bočni i stražnji. Ovaj pristup liječenju hemofilne artropatije kod zgloba gležnja je pokazao dobre rezultate. Konkretno se misli na dugotrajno ublažavanja bola, funkcionalnost zgloba, korekcija deformiteta, prevencija krvarenja i poboljšanje kvalitete života. Otvorena artrodeza je pokazala nisku stopu komplikacija kao što su odgođeno srastanje kosti, […]

Rehabilitacija

Hemoragijski moždani udar

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Moždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također […]

Koronarne arterije

MSCT koronarografija – molim Vas mišljenje za nalaz

Rehabilitacija

Rehabilitacija nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Moždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika  i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i  ne mogu se više oporaviti. […]

Rehabilitacija

Vestibularna rehabilitacija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Vrtoglavica je poremećaj orijentacije u prostoru koja se manifestira kao osjećaj vrtnje prostora. Osim osjećaja vrtnje prostora mogu se pojaviti i  tegobe poput mučnine i/ili povraćanje, smanjenja koncentracije i umora. Svake godine više od 10 milijuna bolesnika posjeti liječnika zbog vrtoglavice. To je najčešća pritužba bolesnika starijih od 75 godina, ali se može javiti u […]

Rehabilitacija

Molim Vas savjet za majku koja je nedavno imala moždani udar

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija