Što znamo o infekciji novim koronavirusom (SARS-CoV-2) kod djece?

Početak 2020.-te godine u cijelom je svijetu obilježen borbom protiv infekcije novim koronavirusom koja se krajem prethodne godine pojavila u Kini i potom brzo proširila na gotovo sve kontinente.

Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače, a Svjetska zdravstvena organizacija je 11. ožujka 2020. proglasila globalnu pandemiju. Virus je identificiran kao SARS-CoV-2, a bolest uzrokovana novim koronavirusom nazvana je koronavirusna bolest 2019, kratica COVID-19 (eng. Coronavirus disease 2019)

Što su koronavirusi i koliko su opasni?

Koronavirusi su obitelj virusa koja inače često uzrokuje akutne respiratorne infekcije kod djece i odraslih. Velika većina tih infekcija su banalne nekomplicirane infekcije gornjih dišnih puteva poput prehlade. Do sada su tri virusa iz obitelji koronavirusa imala potencijal razvoja epidemija s teškim kliničkim oblicima infekcije i visokom stopom smrtnosti. Prva takva epidemija je zabilježena 2002./2003. godine, također je počela u Kini, a bila je uzrokovana SARS koronavirusom. Broj zaraženih u toj epidemiji je bio nešto više od 8000, a smrtnost je bila oko 10%. Druga značajna epidemija uzrokovana je MERS koronavirusom, započela je 2012. godine u području Saudijske Arabije i još uvijek tinja na Bliskom istoku. Do sada je registrirano oko 2500 oboljelih, a smrtnost je od ovog virusa izrazito visoka, oko 35%. Ono što svakako treba istaknuti je da su u obje ove epidemije petina oboljelih bili zdravstveni djelatnici.
Treću epidemiju koronavirusom uzrokovao je novi koronavirus, SARS-CoV-2, koji ima najveći epidemijski potencijal, i do sada je u svijetu registrirano gotovo 400.000 oboljelih. Prema do sada dostupnim podacima, ukupna smrtnost se procjenjuje na oko 2%, a znatno je viša u rizičnim skupinama.

Kako se virus SARS-CoV-2 širi?

Pretpostavlja se da je rezervoar infekcije za sada nepoznata divlja životinja, ali se virus vrlo brzo i učinkovito širi među ljudima. Virus se širi kapljičnim putem (kašljanjem, kihanjem), ali i preko površina zagađenih virusom. Bolesnici su vrlo vjerojatno zarazni i prije početka simptoma.

Klinička slika SARS-CoV-2 infekcije

Period inkubacije (vrijeme od kontakta s virusom do razvoja kliničke slike) traje 5-6 dana, ali su moguće i varijacije (1-14 dana). Najčešći simptomi su vrućica, suhi kašalj, grlobolja, glavobolja i bolovi u mišićima, te otežano disanje. Kod 80% oboljelih bolest je blagog do umjereno teškog oblika i nalikuje prehladi ili gripi. Kod 15% bolesnika bolest poprima teži tijek s najčešće teškom obostranom upalom pluća, a 5% bolesnika je kritično bolesno i zahtijeva mjere liječenja dostupne samo u jedinicama intenzivne skrbi. Prema do sada dostupnim epidemiološkim podacima, povećan rizik za teže oblike bolesti imaju pacijenti stariji od 60 godina, pacijenti muškog spola te oni s kroničnim bolestima (npr. hipertenzija, šećerna bolest).

Kako izgleda SARS-CoV-2 infekcija kod djece?

Kod djece bolest uglavnom ima blagi klinički tijek sa simptomima poput prehlade ili blaže gripe, rijetko se bolest komplicira, a procijenjena smrtnost za populaciju <19 godina je manja od 0.1%. Prema do sada dostupnim podacima, većina oboljelih od SARS-CoV-2 infekcije su odrasli. To ne znači da djeca ne obolijevaju od ove bolesti, već vjerojatnije da oni iz nekog razloga imaju blaži klinički tijek bolesti i da uglavnom prođu neopaženo. Pri tom je vjerojatno da djeca s blažim simptomima poput prehlade vrlo učinkovito šire virus jer nisu prepoznati kao oboljeli od SARS-CoV-2 infekcije i nisu izolirani od osjetljive populacije (stariji, kronično bolesni). Zbog toga je važno da se epidemiološke mjere za suzbijanje infekcije (socijalno distanciranje, higijenske mjere, prepoznavanje oboljelih…) provode na ukupnoj populaciji, a ne samo na onima koji su ugroženi od težih oblika bolesti.

Liječenje djece oboljele od SARS-CoV-2 infekcije

Obzirom da se kod djece radi o virusnoj infekciji blažeg tijeka s očekivanim spontanim oporavkom, većinom je potrebno samo simptomatsko liječenje (snižavanje temperature, povećan unos tekućine, mirovanje). Iako se u liječenju odraslih ponekad primjenjuju lijekovi kojima se pokušava suzbiti virus, podaci o uzročnom liječenju bolesti kod djece su vrlo oskudni. Taj se oblik terapije primjenjuje samo u slučaju teških oblika bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Svrbež kože

Njega i kućno liječenje djeteta koje ima vodene kozice

Vodene kozice su uobičajena zarazna bolest dječje dobi koja kod većine djece prolazi uz blage opće simptome i nelagodu. Važno je da roditelji znaju kako djetetu olakšati tegobe i kako na vrijeme prepoznati znakove komplikacija. Kako prepoznati vodene kozice? Vodene kozice su vrlo zarazna virusna bolest, uzrokovana varicela-zoster virusom. Simptomi se javljaju 10-21 dan nakon […]

Antibiotik

Grlobolja kod djece: kako znati radi li se o virusnoj ili bakterijskoj upali grla?

Bolno grlo je jedan od najčešćih razloga za dolazak u pedijatrijsku ordinaciju. U većini slučajeva grlobolja kod djece uzrokovana je virusnim infekcijama gornjih dišnih puteva i antibiotsko liječenje nije potrebno. Odluka o načinu liječenja donosi se na temelju kliničke slike i po potrebi nalaza brisa ždrijela. Uzroci grlobolje Grlobolja je u pravilu uzrokovana virusnom ili […]

Grlobolja

Imam povišenu temperaturu, povremene grlobolje i umorna sam. Trebam li još neke pretrage napraviti?

Djeca

Šarlah (skarlatina) kod djece

Šarlah ili skarlatina je akutna zarazna bolest uzrokovana bakterijom Streptococcus pyogenes (beta hemolitički streptokok grupe A). Bolest je karakterizirana pojavom specifičnog osipa, uz često prisutne druge znakove streptokokne bolesti (vrućica, upala grla, otečeni limfni čvorovi na vratu). Povijesni značaj i šarlah danas Ova bolest je prvi put opisana u 17. stoljeću, a sve do otkrića […]

Grlobolja

Što kad grlo zaboli?

Bolno i upaljeno grlo je nešto s čime smo se svi susreli barem jednom u životu.

Antacidi

Poriv na povraćanje

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Kolike kod 2-mjesečnog dojenčeta

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

Herpes na usni – kolika je opasnost za dijete u slučaju kontakta s oboljelim?

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]

Pedijatrija

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Pedijatrija

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]