Inkontinencija – i bolest i simptom

Proces mokrenja uključuje dvije faze.

Prva je faza punjenja mjehura kad je mjehur opušten, a sfinkteri i muskulatura dna zdjelice kontrahirani. Ova faza pohrane urina traje dugo. Ona druga, kraća, faza je sam akt mokrenja kada se mjehur kontrahira, a sfinkteri i mišići dna zdjelice opuštaju ne bi li dopustili izlazak urina iz mjehura. Tlak u mokraćnoj cijevi (lat., urethra) – uretralni tlak – je u prvoj fazi veći nego tlak u mjehuru (intravezikalni tlak; vesica urinaria – mokraćni mjehur) i to je jedan od glavnih čimbenika, pored neurološkog kontrolnog mehanizma, koji omogućuju kontinenciju.

U drugoj fazi se odnosi tlakova upravo obrnuto izmjenjuju i to omogućuje kontrolirano mokrenje.

Prema ICS – International Continence Society – inkontinencija je nevoljno otjecanje mokraće koje se objektivno može dokazati i ono predstavlja medicinski, higijenski i socijalni problem, a nastaje u trenutku kad tlak u mjehuru (intravezikalni) nadjača tlak mokraćne cijevi (uretralni tlak). Pritom, ovdje ne govorimo o nekoliko kapi urina nego o značajnijoj količini mokraće koju bolesnik ispušta potpuno nekontrolirano i izvan vlastite volje.

Na stanje kontinencije utječu periferni čimbenici kao što je rastezljivost mokraćnog mjehura bez znatnijeg povećanja intravezikalnig tlaka, zatim učinkovitost sfinktera koji osiguravaju snagu koja zatvara izlaz iz mokraćnog mjehura te, konačno, učinkovita potpora muskulature dna zdjelice. Osim ovih, perifernih, faktora postoji i značajan utjecaj nervnog sustava koji uključuje periferne živce, kralježničnu moždinu i centralni moždani sustav – mozak. Zadatak centralnog moždanog sustava je osigurati mirovanje mokraćnog mjehura (inhibicija kontrakcije) u prvoj fazi mokrenja – fazi punjenja – da ne dolazi do kontrakcija i da se on može puniti bez znatnijeg povećanja intravezikalnog tlaka. U drugoj fazi, fazi samog mokrenja kad postajemo svjesni potrebe za mokrenjem, ta inhibicija popušta i iz nadređenih moždanih centara dozvoljava kontrakciju mjehura te istodobnu relaksaciju sfinktera i muskulature dna zdjelice.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO – World Health Organisation) čak jedna trećina ljudi ima poteškoća s održavanjem kontinencije urina. Pojava je dvostruko češća u žena, a osobito u ljudi starije dobi. Inkontinencija može biti bolest sama za sebe (lat., sui generis), ali i simptom drugih bolesti gdje je inkontinencija posljedica određenih stanja. Tako npr. inkontinencija može biti bolest ako se radi o tzv. stress-inkontinenciji ili urgentnoj i miješanoj inkontinenciji.

Kod pojave fistula (neprirodni spoj mokraćnog i crijevnog ili genitalnog sustava) inkontinencija urina je neizbježan simptom neke druge bolesti. Već i u dječjoj dobi se inkontinencija može manifestirati kao simptom ako se radi o ektopičnom (neprirodnom) spoju jednog od uretera (mokraćovoda) najčešće s genitalnim sustavom. Faktori rizika za nastanak inkontinencije, u kasnijoj dobi, su neurološki poremećaji, višestruki prirodni porodi i starija životna dob sama po sebi jer s vremenom slabi muskulatura dna zdjelice. Nadalje, inkontinencija može nastati i kao posljedica nekih kirurških zahvata (TURP – transuretralna resekcija prostate, radikalna i klasična otvorena prostatektomija).

Na kraju treba reći kako su ipak najčešći oblici inkontinencije stress-inkontinencija, zatim slijedi urgentna inkontinencija kao izraz disfunkcije mokraćnog mjehura i sfinktera te miješani oblik inkontinencije koji objedinjuje oba ranije spomenuta oblika.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Crvenilo

Crvenkaste promjene na vanjskoj strani mokraćne cijevi i glaviću

Cistocela

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Bubreg

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]

Mokraćna cijev

Problemi s mokraćnom cijevi

Bubreg

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Iz iste kategorije

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Što znači ako me boli u testisu prilikom ejakulacije?

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Crvenilo na glaviću – je li to opasno?

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]