izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku. 

Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD),  Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Posttraumatski stresni poremećaj – 3. Dio

Epidemiološki podaci o PTSP-u su često kontradiktorni, što može biti posljedica razlika u vrsti i intenzitetu liječenja, etiologiji…

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 9. dio

Posljednji u skupini anksioznih poremećaja prema DSM-5 klasifikaciji jest anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja…

Psihijatrija

Posttraumatski stresni poremećaj – 1. dio

Kada se gleda «povijest» dijagnostičke kategorije posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), može se pratiti njegov tijek kroz različita razdoblja….

Psihijatrija

Jesu li ovo simptomi ili nuspojave zbog uzimanja terapije za liječenje anksioznosti?

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji (DSM-5) – 8. dio

Simptomi panike ili anksioznosti se jave kad osoba uzme taj lijek ili tijekom sustezanja od njega, a kada ga prestane uzimati simptomi se uglavnom smanje ili povuku nakon nekoliko dana do tjedana, obično do mjesec dana…

Psihijatrija

Treba li ponovno početi piti lijekove za napadaje panike ili se može i bez toga?

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 7. dio

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti anksiozni poremećaj zbog drugog zdravstvenog stanja (kao što su recimo feokromocitom ili hipertiroidizam), anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnom tvari/lijekom (npr. droga ili izlaganje nekom toksinu)….

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 6. dio

Agorafobiju treba razlikovati od drugih psihičkih poremećaja kao što su specifične fobije, anksiozni poremećaj zbog separacije. socijalna fobija, panični poremećaj, akutni stresni poremećaj i posttraumatski stresni poremećaj te veliki depresivni poremećaj.

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 4. dio

Karakteristično je kod socijalne fobije da je osoba ustrašena ili anksiozna zbog određene socijalne interakcije i situacije koje uključuju mogućnost da je osoba izložena procjenjivanju ili sve te situacije izbjegava.

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 3. dio – specifične fobije

Prema definiciji specifične fobije su vezane uz određene objekte ili situacije, a osoba je ustrašena ili anksiozna ili izbjegava te objekte i situacije…

Psihijatrija

Anksiozni poremećaji – 2. dio

Sljedeći poremećaj u kategoriji anksioznih poremećaja je selektivni mutizam kod kojeg je tipično trajno zatajenje govora u socijalnim situacijama kada se očekuje da osoba govori (npr. u školi), no osoba u drugim situacijama može govoriti…

Psihijatrija

Anksioznost se rješava isključivo terapijom poput raznih tableta ili to možemo riješiti posjetom psihologa/psihijatra?