Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame.
Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.
Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.
Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNeke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIntervencije koje se ističu kao važne u umanjivanju pojave stresa u općoj populaciji su: procjena točnosti informacija, poticanje socijalne podrške, smanjivanje stigme vezane uz bolest, održavanje normalnog života koliko je moguće uz poštivanje mjera sigurnosti, korištenje dostupnih psihosocijalnih službi, posebice online službi, kada je to potrebno.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIzolacija je jedna od nužnih preventivnih mjera tijekom epidemija zaraznih bolesti. No, ima i svojih negativnih psiholoških posljedica koje se ponekad mogu pojaviti nakon više mjeseci ili godina, stoga je potrebno planski razmišljati o periodu provedenom u izolaciji.