izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.

Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.  

Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Žalovanje i COVID-19 pandemija, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPremda mogu nalikovati, funkcionalno se tuga i žalovanje razlikuju. Tuga je emocija i poput ostalih emocija osjećamo ju u kratkim epizodama. Raspoloženje može trajati satima i danima, manjeg je intenziteta i specifičnog je sadržaja. Tužno raspoloženje može biti prisutno tijekom duljih vremenskih perioda nakon značajnog gubitka. Emocije prethode raspoloženju i obrnuto. Žalovanje sadrži brojne emocije […]

Psihijatrija

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSituacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]

Psihijatrija

Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (1. dio)

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaMedicina kao poziv uključuje posvećivanje života poslu koji ima i osobni smisao i društveni značaj. Profesionalno sagorijevanje može narušiti osjećaj “poziva” kod zdravstvenih djelatnika. Iscrpljenost i sagorijevanje uključuju osjećaj emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i snižen osjećaj postignuća. Općenito se može reći da zdravstveni djelatnici s više radnog iskustva bolje prepoznaju mogućnost razvoja sagorijevanja te su pronašli […]

Psihijatrija

Smije li moje dijete popiti nešto za nesanicu?

Psihijatrija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKao učinkovit lijek za ove simptome pokazao se mirtazapin jer rjeđe izaziva mučninu, a može djelovati na povećanje tjelesne težine što je kod nekih poželjna nuspojava.

Psihijatrija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTakođer, neka istraživanja ukazuju na to da je na početku bolesti kvaliteta spavanja podjednaka kao kod osoba koji ne boluju od multiple skleroze.

Psihijatrija

Epilepsija i spavanje – što mi savjetujete?

Psihijatrija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnksiozni poremećaji javljaju se kod 13% do 31.7% oboljelih, a anksiozni simptomi kod njih 26% do 63.4% (odnosno, oko tri puta češće nego u općoj populaciji).

Psihijatrija

Mutipla skleroza i psihički poremećaji – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznat je negativan učinak stresa u razvoju ove bolesti, a dodatno narušeno nošenje sa stresom posljedično može dovesti do razvoja psihičkih poremećaja uključujući depresiju, anksioznost, kronični umor, poremećaje spavanja i drugih.

Psihijatrija

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNeke od metoda očuvanja mentalnog zdravlja osoblja razvili su određeni centri, kao što su intervencijski tim koji se bavi dizajniranjem materijala za online primjenu, implementaciju psiholoških kriznih telefona i grupne aktivnosti za smanjenje stresa.

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Utjecaj virusa COVID-19 na mentalno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIntervencije koje se ističu kao važne u umanjivanju pojave stresa u općoj populaciji su: procjena točnosti informacija, poticanje socijalne podrške, smanjivanje stigme vezane uz bolest, održavanje normalnog života koliko je moguće uz poštivanje mjera sigurnosti, korištenje dostupnih psihosocijalnih službi, posebice online službi, kada je to potrebno.