izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.

Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.  

Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Online terapija – molim savjet

Psihijatrija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]

Psihijatrija

Korištenje antipsihotika u trudnoći

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU novoj studiji objavljenoj u časopisu JAMA Psychiatry, dr. Krista Huybrechts i suradnici, iznosi nove podatke o tome kako generalno gledano antipsihotici nisu povezani s povećanim rizikom urođenih malformacija kod fetusa koji se razvija. Istraživanje ukazuje kako antipsihotici ne predstavljaju značajne teratogene i stoga se općenito može reći kako su sigurni za žene kojima je […]

Psihijatrija

Demencije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba […]

Psihijatrija

Utjecaj životnih stresora na dugotrajne negativne posljedice COVIDa -19, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaDugotrajni neželjeni ishodi preboljele zaraze COVID-19 sve su češće prepoznati kao važan javnozdravstveni problem. Brojna istraživanja govore tome u prilog, kao npr. istraživanje Frontere i suradnika koji navode kako je 87% takvih pacijenata imalo promijenjene nalaze u funkcionalnosti, kogniciji, kvaliteti života i aktivnostima svakodnevnog života 12 mjeseci nakon hospitalizacije. Novoobjavljeno istraživanje Frontere i suradnika u […]

Psihijatrija

Dnevna pospanost kod opstruktivne apneje u spavanju

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAutori Zee, Strohl i Strollo navode kako je apneja u spavanju učestala u svojoj pojavnosti, dobi češća je kod muškaraca (u dobi između 50 i 70 godina zastupljena je kod 17% muškaraca i 9% žena). Oko 425 miliona ljudi u dobi između 30 i 69 godina diljem svijeta pate od umjerene do teške opstruktivne apneje […]

Psihijatrija

Opsesivne radnje – molim savjet

Psihijatrija

Suživot s depresijom – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOko 52% pacijenata s depresivnim poremećajem navodi kako kognitivne poteškoće (smetnje koncentracije i pamćenja) značajno utječu na mogućnost obavljanja radnih zadataka. Najčešći rezidualni simptomi (smetnje koje se zadrže i nakon što se postigne određeno poboljšanje tijekom liječenja depresivne epizode) su osjećaj umora, manjka energije, poteškoće prosnivanja ili povećana potreba za spavanjem. Pacijenti su postigli poboljšanje […]

Psihijatrija

Suživot s depresijom – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDiane McIntosh kroz prikaz pacijenta govori o problemima pacijenata s dugotrajnim ili rezistentnom depresijom. Pacijenti često ističu strah ponavljanja depresivne epizode, čak i u periodima kada se osjećaju bolje ili stabilno i kada dobro funkcioniraju. Iskustvo proživljene depresije i osobne patnje koju prolazi osoba s depresijom izvorište je straha od ponavljanja takvog iskustva. Prisutan je […]

Psihijatrija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Psihijatrija

Utjecaj ranih odnosa na naše kasnije odnose

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteChristopher Miller u svom članku o ranim odnosima govori na koji način naša rana životna iskustva imaju snažan i dugotrajan utjecaj na odnose tijekom našeg odraslog života, odnosno predstavljaju podlogu kreiranja naših interpersonalnih relacija. Dijete koje je odraslo u sigurnoj okolini, okruženo osobama koje pružaju ljubav i doživljavaju ga, može razviti osjećaj znatiželje i uzbuđenja, […]

Psihijatrija

Depresija i stres

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSmatra se kako je depresija poremećaj povezan sa stresom, posebno ako je izloženost stresu kroničnog karaktera. Depresija se u mnogome preklapa s anksioznim poremećajima, kao i drugim medicinskim i psihijatrijskim poremećajima. Predispozicija za razvoj depresije samo je djelomično genetska, no postoje niz negenetskih čimbenika (kao što je recimo stres) koji imaju važnu ulogu. Tako recimo […]