Kardiologija
Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio
Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]
Procjena perioperativnog rizika bolesnika s bolešću srčanih zalistaka pri kirurškim zahvatima izvan srca
Bolesnici koji imaju bolest srčanih zalistaka (BSZ) imaju veći perioperativni morbiditet i mortalitet u slučajevima kirurških zahvata. Tim bolesnicima se određuje prije predviđene operacije perioperativni rizik na osnovu sljedećih parametara: Prije predviđenog kirurškog zahvata svim bolesnicima s dokazanom BSZ ili postavljenom sumnjom na BSZ treba učiniti ultrazvuk srca. Ultrazvukom srca možemo strukturno i funkcionalno evaluirati […]
Preporuke o prekidu ili nastavku terapije acetilsalicilnom kiselinom prije kirurških zahvata
Acetilsalicilna kiselina u dozi od 75mg ili 100mg većinom se preporučuje u sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji, osobito nakon preboljelog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, ugradnje arterijskog stenta te nakon operacije arterijskih premosnica. Acetilsalicilna kiselina se preporučuje u cilju prevencije nastanka krvnih ugrušaka. Uvijek je prisutna dilema da li prekinuti uzimanje asetilsalicilne kiseline prije nekog kirurškog zahvata izvan […]
Hipertrofijska kardiomiopatija – 2. dio
Terapija hipertrofijske kardiomiopatije je znatno uznapredovala zadnjih godina. Farmakološka terapija je važna u cilju poboljšanja kvalitete života bolesnika, prevencija komplikacija bolesti i nagle smrti. Lijekovi omogućavaju kontrolu i suzbijanje simptoma, bolju toleranciju tjelesnih opterećenja, kontrolu srčanih aritmija, prevenciju tromboembolijskih incidenata. Osnovni lijekovi u liječenju bolesnika s hipertrofijskom kardiomiopatijom su: beta blokatori, dizopiramid, a u slučajevima […]
Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio
Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]
Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova
Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]
Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi
Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]
Inteolerancija na terapiju statinima
Intolerancija na statine (lijekovi za smanjenje razine masnoća u krvi) je klinički sindrom koji označava pojavu nuspojava na statine zbog čega bolesnik prestaje uzimati statin. Ona može biti djelomična, što znači da se intolerancija javlja samo na pojedine statine i u određenim dozama, ili može biti potpuna kad se intolerancija javlja na sve statine i […]
Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika
Redovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]
Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio
Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]
Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio
Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]
Terapija deficita željeza kod bolesnika s kroničnim zatajenjem srca
Deficit željeza povezan je s težinom kliničke slike srčanog zatajenja i porasta funkcionalne klase NYHA i razine serumskog NTproBNP-a. FERRIC-HF je prva randomizirana klinička studija koja je u bolesnika sa zatajenjem srca bez anemije definirala deficit željeza kao serumski feritin < 100 ng/ml ili serumski feritin 100-299 ng/ml uz zasićenje transferina < 20%. Deficit željeza u […]