Kardiologija
Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti kod kardiovaskularnih bolesnika
Redovita tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji. Umjerena redovita aerobna aktivnost u kombinaciji s vježbama snage utječe na poboljšanje kardiovaskularnog (KV) zdravlja. Sjedalački stil života povećava rizik od KV morbiditeta i mortaliteta, kao i ukupnog mortaliteta. Međutim dugotrajno izlaganje ekstremnim tjelesnim naporima (na primjer učestalo trčanje maratona) može povećati rizik […]
Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio
Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]
Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio
Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]
Terapija deficita željeza kod bolesnika s kroničnim zatajenjem srca
Deficit željeza povezan je s težinom kliničke slike srčanog zatajenja i porasta funkcionalne klase NYHA i razine serumskog NTproBNP-a. FERRIC-HF je prva randomizirana klinička studija koja je u bolesnika sa zatajenjem srca bez anemije definirala deficit željeza kao serumski feritin < 100 ng/ml ili serumski feritin 100-299 ng/ml uz zasićenje transferina < 20%. Deficit željeza u […]
Deficit željeza kod kardiovaskularnih bolesnika
Željezo kao sastavni dio hemoglobina crvenih krvnih stanica je neophodan za normalnu hematopoezu. Također je važan dio mioglobina /drugi hemprotein/, sudjeluje u skladištenju kisika i funkciji drugih proteina koji su važni za staničnu aktivnost, pa tako i metabolizma srčanog mišića. Željezo je neophodno našem organizmu u procesima metabolizma, u transportu i iskorištavanju kisika, funkciji mitohondrija […]
Palpitacije
Palpitacije (latinski palpitare znači trzati) označavaju subjektivni osjećaj srčanih otkucaja, odnosno srčane aktivnosti. Normalan srčani ritam se ne osjeća. Osobe koje osjećaju palpitacije različito opisuju srčanu aktivnost koju u tom trenutku osjećaju: imaju osjećaj lupanja srca, lepršanja srca, preskakanja srca, ubrzanog pravilnog ili nepravilnog srčanog rada. Osobe koje osjete palpitacije često se uznemire, uplaše, te […]
Tetralogija fallot
Tetralogija Fallot je najčešća urođena srčana greška koja uzrokuje cijanozu. Javlja se u oko 10% svih prirođenih srčanih grešaka. Manifestira se kombinacijom četiri srčane anomalije: U bolesnika s tetralogijom Fallot ponekad su prisutne i druge anomalije, pa mogu biti pridružene: abnormalna distribucija koronarnog krvotoka, atrezija izlaznog dijela desne klijetke, desni luk aorte, otvoren ductus arteriosus […]
Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio
Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]
Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 1. dio
Europsko kardiološko društvo je krajem prošle godine objavilo dokument: Sex Differences in Arterial Hypertension: Key Points (Spolne razlike u arterijskoj hipertenziji: ključne točke) u kojem se obrađuju spolne razlike u patofiziologiji i terapiji arterijske hipertenzije. Autori u tom tekstu ističu da je arterijska hipertenzija, a osobito povišen sistolički arterijski tlak i dalje glavni čimbenik rizika […]
Šum na srcu – 2. dio
Druga skupina srčanih šumova su organski ili patološki šumovi koji nastaju kao posljedica bolesti srca, srčanih struktura. Oni su posljedica prirođene (prisutne su već kod rođenja) ili stečene (pojavljuju se tijekom života) srčane bolesti. Različite bolesti srca ili pojedinih njegovih struktura uzrokuju srčani šum: bolest srčanih zalistaka (suženje i/ili insuficijencija zalistaka) kao posljedica urođene srčane […]
Šum na srcu – 1. dio
Jedan od najčešćih razloga dolaska bolesnika na pregled kardiologu je nalaz šuma na srcu. Šum na srcu se otkriva auskultacijom srca stetoskopom tijekom liječničkog pregleda. Bolesnici sa „šumom na srcu“ većinom dolaze zabrinuti s mišlju da se radi o ozbiljnom srčanom oboljenju. Srce se anatomski dijeli u četiri šupljine: dvije klijetke i dvije pretklijetke. Venska […]
Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio
Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA). U cilju […]