Postoji klasifikacija i sistematizacija kolposkopskih slika vulvarnih promjena izdana od I.F.C.P.C. 2011 /I.S.S.V.D.2011- International Federation of Cervical Pathology and Colposcopy / International Society for the Study of Vulvovaginal Disease. Ta klasifikacija obuhvaća opis temeljnjih pojmova anatomskih struktura vulve i vestibuluma vagine, potom opisuje normalne i abnormalne nalaze na tom području.

Kod abnormalnih nalaza opisuje se izgled promjene tj. osnovni tip lezije i njegova veličina, boja lezije i sekundarna morfologija. U klasifikaciji se potom opisuju razna druga stanja kao što su trauma vulve i različite malformacje. Zatim se opisuju promjene kod kojih se sumnja na malignitet i abnormalne kolposkopske slike.

To je vrlo složena, opširna i detaljna klasifikacija koja izlazi izvan okvira ovog članka, no opisala bih samo normalne nalaze pri vulvoskopiji i temeljne pojmove abnormalnih nalaza.

Normalni nalazi kod vulvoskopije

• prisutnost sitnih papila ( resica) u području introitusa i malih labija-mikropapilomatoza

• bjelkaste i žućkaste mrlje u predjelu malih usana

• crvenilo vestibula, ružičasta boja

Abnormalan nalazi kod vulvoskopije :

Temeljni pojmovi

MAKULA (pjega) – promjena u boji kože koja se nalazi u razini kože, veličine manje od 1,5 cm.

PATCH (mrlja) – promjena u boji kože koja se nalazi u razini kože i veća je od 1,5 cm

PAPULA (čvorić) – promjena iznad razine kože, malo uzdignuta i oštro ograničena, manja od 1,5 cm

PLAK (ploča) – promjena iznad razine kože, ravna pločasta tvorba koja je oštro ograničena i veća od 1,5 cm.

NODUS (čvor) – promjena koja nastaje duboko u koži, raste na površinu kože i veća je od 1 cm.

CISTA – promjena iznad razine kože i šuplja sa unutarnje strane

VEZIKULA (mjehurić) – promjena iznad razine kože ispunjena bistrom tekućinom i manja je od 5 mm

BULA (mjehur) – promjena iznad razine kože ili sluznice ispunjena bistrom tekućinom, veća od 5 mm

PUSTULA (prištić) – promjena iznad razine kože, mjehur ispunjen gnojem

Boja lezije – promjene mogu biti u boji kože, crvene lezije, bijele i tamne.

Sekundarna morfologija

EKCEM – je upalna reakcija kože i razlikuje se endogeni (atopijski), kontaktni i iritativni dermatitis. Javlja se svrbež i crvenilo. Nije infektivne prirode.

LIHENIFIKACIJA – promjene na koži koje nastaju kao rezultat dugotrajnog svrbeže ili trljanja, na koži vulve se vidi zadebljanje, izražen je pojačani crtež kože i ponekad je prisutno ljuskanje

EKSKORIJACIJA – promjene ispod razine kože uzrokavanja češanjem (grebanjem) zbog svrbeža kože

EROZIJA – promjene ispod razine kože, plitko oštećenje

FISURA – promjena je ispod razine kože, tanka pukotina sluznice poput crte (linije)

ULKUS – promjena ispod razine kože (poput kratera), zahvaća kožu i potkožje

Kolposkopske slike različitih lezija vulve ovise o karakteristikama tkiva vulve koji se gleda. Važna je debjina tkiva, epitela i prokrvljenost strome. Debljina kože nije ista na svim djelovima vulve, a razlikuje se i od osobe do osobe. Razlikujemo područja koja su pokrivena sa dlakama i područja bez dlaka. Koža vulve gdje su dlake je deblja od drugih područja vulve. Zbog toga histološki uglavnom identične lezije mogu imati različiti izgled ovisno kojem području vulve pripadaju. Površinski sloj keratina na koži i suhoća također onemogućava vidljivost vaskularizacije. Stoga su vaskularne slike vulvoskopski manje pouzdane u dijagnozi vulvarnih intraepitelnih neoplazija (VIN), nego kod kolposkopije na vratu maternice (CIN). Ali se vaskularne slike kao što su punktacije i mozaik lako vide na području vulve bez dlaka. To su unutarnji djelovi malih labija gdje je sloj keratina tanji. Najčešće kolposkopske slike vulve u patologiji su leukoplakija i acetobijeli epitel.

Abnormalni kolposkopski nalazi (slike) su:

• acetobijeli epitel

• atipične krvne žile

• punktacije

• iregularna površina

Kao što je važna sama tehnika kolposkopiranja toliko je i važna aplikacija (premazivanje) octene kiseline. Pošto je prisutna karetinizirana koža potrebno je duže nanositi octenu kiselinu na površinu vulve. Octena kiselina ima manji učinak na vulvu nego na vrat maternice. Sama aplikacija mora biti dovoljno duga oko 2-3 minute kako bi se mogle prikazati lezije vulve. Octena kiselina bi trebala biti u većoj koncentraciji od 5%. Vulva se premazuje štapićem na čijem vrhu se nalazi deblji sloj vate koji je natopljen octenom kiselinom. Pregled kolposkopom se treba započeti s najmanjim povećanjem (5x) koje se upotrebljava za brzo skeniranje vulve. Kasnije se pregled nastavlja sa većim povećanjima radi detaljnijeg pregleda lezija.