U ovom djeliću Zemlje zime su najčešće hladne i snježne, pa su božićni i novogodišnji blagdani, iza toga i zimski praznici…

U ovom djeliću Zemlje zime su najčešće hladne i snježne, pa su božićni i novogodišnji blagdani, iza toga i zimski praznici za školarce, ispunjeni tradicionalnim zimskim sportovima kao što su sanjkanje i skijanje, pa grudanje (i to je sport, nego), uz što redovito idu kalorični i češći obroci. Jer, izgubljena energija na snijegu mora se nadoknaditi. Umijeće spravljanja tradicionalnih jela govori o dobroj domaćici, a domaća „kapljica“ o dobrom domaćinu. Što je – je, sve je to vrlo ukusno. I u malim količinama prihvatljivo.

Međutim, osim što se o kaloričnoj, začinjenoj i masnoj hrani i alkoholnim pićima govori u kontekstu štetnosti za zdravlje, uživanje u ovome jedan je i od razloga zašto zimi „kile ne idu dolje“. A naša zima je idealno godišnje doba za dobivanje na tjelesnoj masi i za teško vraćanje na normalnu tjelesnu težinu.

O ovome je i znanost nešto rekla, pa ćemo sa znanstvenog stajališta razmotriti problematiku debljanja zimi.

Pokazalo se kako zdrava osoba inače primjerene tjelesne težine i prehrambenih navika i uobičajenih fizičkih aktivnosti između studenog i siječnja dobije oko 1 kg.

Uz zimu se vezuje i pojam „sezonskog afektivnog poremećaja“, SAD (od engl. Seasonal affective disorder) – češća loša raspoloženja zimi (što se objašnjava kratkim danom i dugim noćima, hladnoćom, manjom količinom socijalnih kontakata u gradskoj vrevi, viškom vremena što neminovno uključuje i razmišljanja o situacijama koje nas tište i slično) koja se najčešće „liječe“ hranom. Kako smo prije rekli, najčešće kaloričnom. I dakako, ukusnom. To je još koja kila više, uz ono što smo naprijed rekli.

Ovo nije puno, tijelo se lako privikne na koju kilu više, a najčešće izostaje i motivacije za „skidanjem“ tih nekoliko kila. Završetkom zime, nakupljeni kilogrami dolaze do izražaja, loše raspoloženje opet se želi popraviti ukusnim obrocima i nastaje zatvoreni krug iz kojega se osoba bez stručne pomoći teško može izvući.

Zato savjetujemo kako ipak i tijekom zime održavati idealnu tjelesnu težinu, usprkos svemu što nas dovodi u napast sa svih strana.

Sami pripremajte obroke, pazeći na kalorijsku vrijednost. Zašto bi zimi umjesto uobičajenih oko 2000 (zdrave žene koje se ne bave sportom) ili 3000 kalorija dnevno (zdravi muškarci koji se ne bave sportom) trebali unositi u organizam više kalorija?
Loše raspoloženje nemojte liječiti hranom. Zašto se ustručavati potražiti stručnu pomoć, ako smo svjesni kako sami ne možemo doskočiti problemu?
Ne morate si uskraćivati ukusne tipično zimske zalogajčiće. Zašto to doista ne bi bili zalogajčići, umjesto velikih zalogaja? Zašto doista zalogajčića ne bi bilo tek nekoliko, umjesto stalnih ponavljanja i probavanja ukusnih jela i pića sa svakim sljedećim društvom?

Dakle, hladnoća, ugodna toplina u domu, više slobodnog vremena, što znači i više vremena za razmišljanje o tužnim situacijama ne smiju biti izlika za prekomjerno dobivanje na tjelesnoj masi tijekom zimskih mjeseci.

Uostalom, zašto upravo ovo ne bi okrenuli u svoju korist? Hladnoću, ugodnu toplinu u domu i više slobodnog vremena iskoristite za redovitu tjelovježbu, za planiranje zdravih obroka i za „punjenje baterija“ za nadolazeće životne izazove.