Prehlada – jesen donosi nove brige roditeljima

Polako završava ljeto, vrijeme je povratka u škole i vrtiće. Jesen je ove godine obilježena brojnim izazovima vezanim za epidemiološku situaciju s novim koronavirusom, ali prisjetimo se ipak i onih od ranije poznatih briga - s jeseni počinje nova sezona uobičajenih respiratornih viroza kojima su najizloženija djeca koja pohađaju kolektiv.

Što je prehlada i koji su uzročnici?

Prehlada je virusna infekcija gornjih dišnih puteva, najčešće je blagog tijeka i traje do 7 dana. Dijagnoza se postavlja na temelju tipične kliničke slike, te laboratorijska obrada i traganje za uzročnikom najčešće nisu potrebni. Prehladu mogu uzrokovati brojni virusi, njih 200-tinjak: različiti tipovi rinovirusa, koronavirusa, respiratorni sincicijski virus, humani metapneumovirus, virusi influence A i B, virusi parainfluence, neki adenovirusi i enterovirusi, te brojni drugi. Prehlade su najučestalije kod djece koja tek kreću u kolektiv i koja se s brojnim uzročnicima prehlade do tada nisu susrela. Djeca predškolske dobi prosječno prebole 6-10 epizoda prehlade po sezoni. Nekomplicirana prehlada traje 7 dana, a dijete po ponovnom polasku u kolektiv često ubrzo biva zaraženo novim virusom, te se roditeljima može činiti da se radi o istoj epizodi prehlade od koje dijete nije izliječeno.

Zašto se prehlada javlja sezonski?

Sezona prehlade počinje u rujnu, sa sve više oboljelih kroz zimske mjesece, te završava u travnju. Za hladnog vremena ljudi više borave u zatvorenom, prostorije se manje provjetravaju, te je puno više bliskih kontakata kojima se može prenijeti virus. Sezonska pojavnost obične prehlade povezuje se i s početkom školske godine i mnoštvom djece u zatvorenim prostorima škola i vrtića. Bolest se prenosi direktnim kontaktom s izlučevinama bolesne osobe (sekretom kod kihanja i kašljanja) ili posredno, preko predmeta i površina kontaminiranih virusima.

Kako prepoznati običnu prehladu?

Najčešće su tegobe curenje nosa i začepljenost nosa. Sekret je u početku bistar i vodenast, a kasnije postaje gust, neprozirno bijel, te mijenja boju prema žuto-zelenoj. Promjena boje sekreta ne znači nužno bakterijsku infekciju. Dijete učestalo kiše, a u idućim danima često se javlja i kašalj. Ponekad se javlja peckanje u grlu i grlobolja. Temperatura može kratkotrajno biti povišena, ali obično ne preko 38°C. Dijete je slabije raspoloženo, smanjenog apetita, zbog neprohodnog nosa često pojačano slini na usta. Roditelji su često zabrinuti jer neprohodnost nosa djetetu otežava hranjenje i spavanje.

Kako se liječi prehlada?

Nažalost ne postoji lijek kojim bi se prehlada mogla liječiti uzročno. Dakle, možemo samo djetetu pokušati olakšati tegobe dok se samo ne izbori s infekcijom. Kako možemo pomoći djetetu? Nos treba ispirati fiziološkom otopinom više puta dnevno. Djeci koja još ne znaju sami ispuhivati nos može se pomoći pumpicama za evakuaciju sekreta i tako im olakšati disanje na nos. Inhalacije fiziološkom otopinom pomažu razrijediti sekret u dišnim putevima. Tegobe otežava suhi zrak u prostorijama koje se griju, stoga je dobro koristiti ovlaživač zraka ili dijete odnijeti u kupaonicu koja je zaparena toplom vodom. Za liječenje vrućice i smanjenje bolova koriste se uobičajeni lijekovi za djecu (paracetamol ili ibuprofen). Osobito je važno da dijete uzima dovoljno tekućine i da se odmara.

Koje su moguće komplikacije?

Bolest u većini slučajeva prolazi bez komplikacija i djeca ozdrave spontano kroz 7 dana. Obična prehlada može se komplicirati zahvaćanjem donjih dišnih puteva virusnom bolešću ili dodatnom bakterijskom infekcijom koja zahvati sluznicu dišnih puteva oštećenu virusom. Neki virusni uzročnici kod manje djece često uzrokuju teže kliničke slike sa zahvaćenošću donjih dišnih puteva (npr. bronhiolitis uzrokovan RSV-om u male dojenčadi, upale pluća uzrokovane virusima influence i parainfluence). Najčešće bakterijske komplikacije obične prehlade su akutni gnojni sinusitis i akutna upala srednjeg uha.

Kada odvesti dijete liječniku?

Svako dojenče mlađe od 3 mjeseca koje ima simptome prehlade treba pregledati pedijatar. Ukoliko se pojave znakovi otežanog disanja (širenje nosnica, uvlačenje prostora iznad prsne kosti ili uvlačenje međurebrenih prostora tijekom disanja) dijete treba odmah odvesti liječniku. Razlozi za hitan pregled liječnika su i: izrazita klonulost, bilo kakav poremećaj svijesti, plavo-siva boja usnica, dijete koje je previše iscrpljeno da bi jelo i pilo, te visoka vrućica kod malog djeteta. Ukoliko kašalj traje dulje od nekoliko dana, ili ako roditelji imaju dojam da se stanje djeteta kroz nekoliko dana ne poboljšava, dijete treba pregledati liječnik.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci