Osteoporoza  predstavlja veliki  socijalno zdravstveni problem svjetskih razmjera. To je sistemska bolest koju karakterizira mala koštana masa i propadanje mikroarhitekture koštanog tkiva.

Osteoporoza predstavlja veliki socijalno zdravstveni problem svjetskih razmjera. To je sistemska bolest koju karakterizira mala koštana masa i propadanje mikroarhitekture koštanog tkiva, što za posljedicu ima povećanje lomljivosti  kostiju, te sklonost prijelomima.

Procjenjuje se da više od 200 milijuna ljudi ima osteoporozu, a samim time i povećan rizik od prijeloma. Globalna učestalost osteoporotičnih prijeloma u 2000.godini iznosila je 9 milijuna. Obzirom da nedostatak estrogena nakon menopauze pridonosi brzom i stalnom gubitku koštane mase, osteoporoza je znatno češća u žena i to do četiri puta. Prema procjeni jedna od tri Europljanke, starija od 50 godina, do kraja života doživjet će prijelom vezan za osteoporozu. U 2000.godini više od 700000 Europljanki liječeno je radi osteoporotičnog prijeloma kuka, a zdravstveni troškovi premašili su brojku od 24 milijuna eura. Dakle, na početku ”Desetljeća kostiju i zglobova” bilo je jasno da se tako ozbiljnom problemu mora pristupiti multidisciplinarno. Započeta je  edukacija zajednice kako bi se razvila svijest o toj ”tihoj epidemiji”. Provođene su akcije brze dijagnostike ultrazvučnom denzitometrijom, a nakon probira se pristupalo DXA  i daljnim dijagnostičkim postupcima da se može provesti adekvatno liječenje. Svjetska zdravstvena organizacija donijela  je smjernice o načinu na koji se nalazi mjerenja  BMD-a putem DXA mogu upotrijebiti za dijagnosticiranje osteoporoze. T score, ishod DXA mjerenja, može se upotrijebiti kao pokazatelj potrebe za češćim praćenjem BMD-a, uvođenjem antiresorptivne terapije, prilagođavanjem ili pak promjenom načina liječenja. DXA predstavlja”zlatni standard” u dijagnosticiranju osteoporoze. Terapijski pristup se mijenjao tijekom godina – od hormonskog nadomjesnog liječenja, bisfosfanata (alendronat,risedronat,ibandronat…), SERM-ova(raloxifen), teriparatida i stroncij ranelata do najnovijeg odobrenog  lijeka monoklonskog antitijela (denosumab). Novija su istraživanja omogućila bolje razumijevanje patofiziologije gubitka kostiju. Razjašnjavanje RANK-RANKL-OPG  sustava i njegovih funkcija u reguliranju resorpcije kosti potaknulo je istraživače da nastave s razvojem novih terapija koje djeluju ciljano na taj sustav. Danas u terapiji osteoporoze bisfosfanati predstavljaju ”zlatni  standard”. Tijekom zadnjih deset godina pokazali su se kao sigurni i djelotvorni  lijekovi, posebice pri  pravilnom načinu uzimanja i odabiru bolesnika koji imaju najmanji rizik za deklarirane nuspojave. Uz navedene grupe lijekova neophodan je adekvatan unos kalcija – bilo ishranom obogaćenom kalcijem ili pak preparatima kalcija u obliku tableta i sirupa u dozi 1000-1200 mg dnevno. Također je definirana doza vit.D3 od najmanje 800 i.j. dnevno. Korekcija  doze suplemenata prilagođava se potrebama i komorbiditetu bolesnika. Budući da dominiraju žene srednje i starije dobi  individualno doziranje unosa kalcija i D3 vitamina je izuzetno važno kako bismo polučili najbolji mogući terapijski efekt. Primjerena fizička aktivnost predstavlja najvažniju opću mjeru tijekom liječenja osteoporoze, no nerijetko je potpuno zanemarena od strane bolesnica.

Želim istaknuti da je osteoporozu najbolje spriječiti, i to: edukacijom i motivacijom roditelja kako bi utjecali na pravilnu ishranu i fizičku aktivnost svoje djece, edukacijom  osoba koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu, edukacijom i motivacijom mladih ljudi za što zdraviji način života! Budućida postoji niz faktora na koje ne možemo utjecati, važno je usmjeriti svoje aktivnosti na  sve one parametre dostupne promjenama! Danas su nam dostupni brojni lijekovi za one osobe u kojih osteoporozu neće biti moguće spriječiti.