Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode liječenja ovih bolesti i sindroma.

Plantarni fascitis

Plantarna fascija se kontinuirano opterećuje tijekom hodanja, trčanja itd. U slučaju većeg ili ponovljenog jednostranog opterećenja može doći do oštećenja uzrokovanog preopterećenjem. Takva je ozljeda relativno česta. Nakon duljeg teškog opterećenja ili nakon opetovanih lakših ozljeda može se stvoriti izbočina kostiju iz prednjeg, donjeg dijela petne kosti.

Učestalost

Učestalost plantarnog fascitisa u odrasloj populaciji je 1 posto s najvećom pojavnosti u dobi od 45–64 godine. Stanje je izrazito često kod trkača i osoba s fizički zahtjevnim poslovima. Obostrani plantarni se javlja u trećini svih slučajeva ove bolesti.

Etiologija i patogeneza

Plantarna fascija je struktura vezivnog tkiva koja potječe od petne kosti i pričvršćuje se ispod metatarzalnih glava (kosti srednjeg djela stopala), gdje pomaže u održavanju luka stopala. Način nastanka plantarne fasciopatije nije poznat, ali nalazi ukazuju na zadebljanje plantarne fascije kao rezultat degeneracije bez znakova upale. Više je uzroka nastanka bolesti, a uključuju mehaničko preopterećenje s naknadnim mikro oštećenjima. Ostali čimbenici rizika uključuju pretilost, ograničenu pokretljivost stopala put gore, te deformacije stopala, kao na primjer ravno stopalo.

Simptomi

Simptomi se razlikuju kod svakog bolesnika, a mogu varirati od nelagode do jake boli s utjecajem na stupanj aktivnosti i svakodnevni način života. Bol je najizraženija ujutro pri prvom koraku, nakon dužih perioda u stojećem položaju i pred kraj dana kao rezultat kontinuiranog opterećenja, no ona može biti prisutna čak i nakon vježbanja.

Dijagnoza

  • Pregled luka stopala, da se vidi postoje li kakve deformacije stopala, kao na primjer ravno stopalo.
  • Mjerenje opseg pokreta gležnja. Treba imati na umu da se raspon kretanja razlikuje između spolova i smanjuje s godinama. Smanjena dorzifleksija (pokretanje stopala put gore) može ukazivati ​​na kratke Ahilove tetive.
  • Ispitivanje bolnosti duž hvatišta tetive na petnu kost.
  • Windlass test – nožni palac se pasivno savija put gore što dovodi do istezanje plantarne fascije i podizanja svoda stopala. Ukoliko nastane bol u području plantarne fascije test se smatra pozitivnim.
  • U slučaju nejasne dijagnoze, može se napraviti običan RTG, ultrazvuk ili magnetska rezonanca. Treba imati na umu da je prisutnost petnog trna relativno česta čak i kod osoba bez ikakvih simptoma.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika