Povišena mokraćna kiselina – opasnost za zdravlje

Prema statističkoj definiciji, hiperuricemija se smatra koncentracija urične (mokraćne) kiseline u serumu iznad 420 µmol/L u muškaraca i iznad 360 µmol/L kod žena.

Prema fizikalno-kemijskoj definiciji, hiperuricemija počinje pri koncentraciji od 416 µmol/L, jer se ispod te koncentracije mokraćna kiselina oslobađa (otapa) od mononatrijevog urata, a iznad te koncentracije nastaje precipitacij kristala. Hiperuricemija je vrlo česta, sa 2-18% u općoj populaciji. Asimtomatska hiperuricemija je obično blaga i može potrajati godinama, a rizik od razvoja nefrolitijaze ili uričnog artritisa u korelaciji je sa visinom serumske razine urata. Danas je znanstveno dokazana povezanost hiperuricemije sa drugim kliničkim entitetima, stoga se povišena razina mokraćne kiseline smatra faktorom rizika za mnoge bolesti, koji su dolje navedeni.

Hiperuricemija i arterijska hipertenzija

1. Prevalencija je hiperuricemije 20-40% kod neliječenih hipertoničara, 50-70% kod liječenih hipertoničara ili onih sa oštećenom renalnom funkcijom
2. Prevalencija gihta 2-12% kod hipertoničara
3. 20-50% pacijenata sa gihtom ima hipertenziju
4. Porast hiperuricemije sa porastom krvnog tlaka

U prilog povezanosti razine urata i krvnog tlaka govore i rezultati nedavne pilot studije: Alopurinol (inhibitor ksantin oksidaze smanjuje konc. urične kiseline u serumu i urinu) dovodi do smanjenja urata i razine krvnog tlaka.

Hiperuricemija i kronična bolest bubrega

Postojanje kronične uratne nefropatije zbog dugotrajne hiperuricemije i odlaganja kristala urata u intersticij bubrega sa posljedičnim bubreznim zatajenjem je ozbiljno poljuljano, te za sada nema čvrstih dokaza za tu teoriju. Akutna urična nefropatija nastaje zbog nakupljanja kristla urata u mokraćnim kanalima, najčešće tijekom mijeloproliferativnih bolesti, liječenja citotoksičnim lijekovima kada dolazi do razaranja stanica (sindrom lize tumora) i priljeva nukleinskih kiselina.

Hiperuricemija i kardiovaskularne bolesti

Nedavni znanstevni dokazi upućuju da je hiperuricemija faktor rizika za ishemijsku bolest srca, a vrlo vjerojatno i za ostale kardiovaskularne bolesti. Danas je dokazana direktna povezanost između serumske razine urata i homocisteina sa aterosklerozom, a Alopurinol u dozi 300 mg smanjuje razinu urata, a normalizacija razine urata poboljšava vaskularnu funkciju.

Moždani udar i periferna arterijska bolest

Poznato je da je hiperuricemija neovisni faktor rizika za moždani udar, a pacijenti sa povišenim uratima imaju lošiji ishod crebrovaskularnog incidenta. Povišena razina urata su faktor rizika za perifernu arterisju bolest, posebno za aterosklerozu karotidne arterije.

Srčano zatajenje

Hiperuricemija je česti nalaz kod kongestivnog srčanog zatajenja, a povišena razina urata je povezana sa lošijim i ozbiljnijim ishodom srčane insuficijencije.

Metabolički sindrom

Serumska razina urata značajno pridonosi razini ukupnog i HDL kolesterola, indeksa tjelesne mase, i sistoličkog tlaka kod djece i adolescenata koji su adipozni, stoga je danas hiperuricemija pouzdan marker tzv. premetabolickog sindroma. Dokazana je pozitivna korelacija između debljine razine urata u krvi, što je posljedica povećane produkacije mokraćne kiseline i smanjenog renalnog klirensa.

Zaključak

S obzirom na danas jasno dokazanu povezanost hiperuricemije i kardiovaskularnih, cerebrivaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma, bubrežnih bolesti te arterijske hipertenzije, vrlo je važno provoditi redovne preglede i laboratorijsku analizu razine mokraćne kiseline u krvi kod svog ordinarijusa, sa ciljem smanjenja i eliminacije ovog važnog i opasnog faktora rizika.

Osim higijenjsko-dijetetskih mjera, ostaju nam i lijekovi poput ALOPURINOLA (inhibitor kasantin oksidaze) koji smanjuje koncentraciju urične kiseline u krvi i serumu. Nakon smirenja akutnog napada obično se uzima doza od 100 mg Alopurinola te se postepeno povečava, obično 400-600 mg dnevno.
Terapija: Alopurinol 100 mg do 600 mg dnevno
Literatura: Hyperuricemia and AssociatedDiseases. Rheum Dis Clin N Am 32(2006)275–293

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

KKS

Mokraćne kiseline je 338, trebam li brinuti?

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Iz iste kategorije

Urologija

Neplodnost zbog varikokele

Varikokela je dobro poznato stanje i često viđen poremećaj venske drenaže, gotovo redovito, lijevog testisa. Radi se o proširenju venskog spleta (lat. – plexus pampiniformis) neposredno iznad lijevog testisa, a to proširenje može varirati svojim ekstenzitetom od subkliničke, samo ultrazvučno vidljive varikokele, do jasno vidljivog proširenja rečenog venskog spleta koje palpacijom podsjeća, i redovito se […]

Urologija

Dvostruki mokraćovod

Ovdje govorimo o jednoj anomaliji koja, kao i sve ostale anomalije, nastaje tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja ploda. Ne radi se o stečenom već o prirođenom stanju koje postoji, kao takvo, već pri porodu djeteta. Čitav spektar anomalija može postojati od kojih su neke gotovo zanemarive preko onih koje zahtijevaju ozbiljnije kirurške korekcije do onih […]

Urologija

Možete li mi očitati nalaz?

Urologija

Što su to sjemeni mjehurići?

Postoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]

Urologija

Klamidija – molim savjet

Urologija

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Urologija

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Urologija

Nadbubrežne žlijezde

Kirurške bolesti nadbubrežnih žlijezda također su uključene u kirurški interes urologije. Radi se o parnim endokrinim žlijezdama (žlijezde s unutrašnjim izlučivanjem) koje su smještene uz sam gornji pol oba bubrega. Nazivamo ih još i suprarenalnim (doslovno – nadbubrežnim), ali i adrenalnim (u slobodnijem prijevodu – „onaj koji je uz bubreg“). Lijeva žlijezda je više priljubljena […]