Diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega je završila specijalizaciju interne medicine i subspecijalizaciju iz kardiologije. Dodatno je završila poslijediplomske specijalističke studije iz Kliničke farmakologije i toksikologije te Menadžmenta u zdravstvu na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Pohodila je više poslijediplomskih i edukativnih tečajeva iz djelokruga kardiologije, interne medicine i farmakologije. Bila je suradnica u Povjerenstvu za lijekove Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED).
Autorica je i koautorica više znanstvenih i stručnih radova iz područja kardiologije te kliničke mikrobiologije. Sudjelovala je u Europskim projektima, u više kliničkih i znanstvenih istraživanja te je aktivna sudionica međunarodnih kongresa, znanstvenih i stručnih skupova.
Sudjeluje u radu brojnih stručnih društava čija je dugogodišnja članica: Zboru liječnika Republike Hrvatske, Hrvatskom kardiološkom društvu te Europskom kardiološkom društvu (ESC), kao i u radu više udruga, radnih skupina i vijeća pri ESC-u.
Održavanje oralne i dentalne higijene je temelj prevencije infektivnog endokarditisa (IE) jer su bakterije streptokoki koji se nalaze u usnoj šupljini jedan od najčešćih uzročnika IE. Kod starijih osoba, osobito onih na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti ili imaju implantirane različite srčane uređaje, a koje su hospitalizirane, često se nalazi stafilokok kao uzročnik IE. […]
Infektivni endokarditis (IE) je bolest srčanih zalistaka uzrokovana bakterijama. Najčešći uzročnici IE su bakterije: streptokoki i stafilokoki. Incidencija IE u razvijenim zemljama je 15-60 oboljelih na milijun stanovnika godišnje. U nerazvijenim i zemljama u razvoju IE se češće javlja u mlađoj populaciji dobne skupine 25 do 30 godina zbog i dalje veće incidencije reumatske vrućice […]
Provodni sustav srca je važan segment srca koji omogućuje normalnu srčanu funkciju. Provodni sustav srca stvara i šalje električne impulse u srčani mišić. Time uzrokuje pravilan srčani ritam, a stimulacijom srčanih šupljina omogućava njihove kontrakcije (stezanje i opuštanje) kojima se osigurava cirkulacija krvi u organizmu i funkcija srca kao pumpe. Zdravo srce u prosjeku ima […]
Primarni tumori srca su rijetki. Njihova prevalencija je manja od 1 na 1000, odnosno incidencija im je oko 0,02%. Od toga je 75% primarnih tumora benigno. To je heterogena skupina tumora koja može zahvatiti bilo koju srčanu strukturu. Češće se javljaju metastatski tumori, incidencija ima je 5-6%. odnosno sekundarni tumori. Simptomi koje tumori uzrokuju ovise […]
Sindrom kratkog QT intervala je rijetka nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. To je obiteljska aritmogena bolest u kojoj se pojavljuju različite mutacije na kalijskim i kalcijskim kanalima stanica srčanog mišića (miokarda) , kardiomiocita. Svrstavamo je u skupinu bolesti srca nazvanih kanalopatije. Električna aktivnost srca nastaje protokom iona u kardiomicot i van kardiomiocita putem […]
Dr Mario Gaudino sa grupom autora je nedavno objavio rezultate metaanalize četiri istraživanja koja su ispitivala da li postoji razlika među spolovima u svezi postoperativnih ishoda operativne ugradnje aortokoronarnih premosnica. Uzeti su podaci 13 193 bolesnika podvrgnutih ovom zahvatu, od toga je bilo 10 479 muškaraca i 2 714 žena. Svi su ispitanici praćeni u […]
5. TAKOTSUBO KARDIOMIOPATIJA To je sindrom prolazne disfunkcije lijeve srčane klijetke koja se prezentira akutnim, prolaznim srčanim zatajenjem bez dokazane okluzije koronarne arterije na koronarogramu. Često je glavni uzrok psihofizički stres. Tom fenomenu su sklonije žene u menopauzi. Patofiziološki mehanizmi su različiti i složeni. U akutnoj fazi mortalitet je od 0% do 8% i obično […]
5% do 25% svih bolesnika s infarktom miokarda imaju normalne ili skoro normalne koronarne arterije na nalazu koronarografije. Radi se o sindromu koji ima različite uzroke i patofiziološke mehanizme. Češće se javlja kod žena i češće se manifestira kao infarkt miokarda bez elevacije ST segmenta (NSTEMI). Prognoza bolesnika nakon MINOCA-e je različita ovisno o uzroku […]
80-th i 90-tih godina prošlog stoljeća lijekovi iz skupine blokatora beta receptora (beta blokatori) bili su kontraindicirani u liječenju kardiovaskularnih bolesti (KVB) kod bolesnika koji boluju od bronhalne astme ili kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Danas znamo da beta blokatore možemo bez straha koristiti kod bolesnika s KOPB, ali uz oprez. Beta blokatori su nezamjenjivi […]