Upoznajte naš stručni tim
prim. dr. sc. Ante Reljić dr. med., spec. urologije, subspec. urolitijaze i urološke onkologije
Rođen je 1962. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu, a potom završio specijalizaciju iz urologije i magisterij. Pročelnik je Zavoda za opću i plastično-rekonstruktivnu kirurgiju Klinike za urologiju. U rutinsku kliničku praksu uveo je biopsiju prostate (1997. godine) te fleksibilnu ureteroskopiju (FURS) s laserskom litotripsijom, odnosno retrogradnu intrarenalnu kirurgiju (RIRS) 2016. godine.
Znanstveni stupanj višeg znanstvenog suradnika na Medicinskom fakultetu u Zagrebu stekao je 2020. godine. Objavio je 107 znanstvenih/stručnih radova i kongresnih priopćenja te 9 poglavlja u više stručnih, medicinskih knjiga. Član je Hrvatskog urološkog društva (HUD) i Europskog urološkog udruženja (EAU).
Izvan okvira struke, aktivno se bavi glazbenom umjetnošću u svojstvu pijanista, skladatelja, tekstopisca i aranžera te je otac dvoje djece.
Nepotpuno pražnjenje mokraćnog mjehura
Mokraćni mjehur je smješten sprijeda, nisko u zdjelici. U njemu se nikakve tvari ne izlučuju niti resorbiraju, ali ima dvije važne funkcije. Jedna je pohrana urina (stvorenog u bubrezima i dopremljenog u mjehur mokraćovodima), a druga je ekspulzija urina, odnosni pražnjenje samog mjehura. Prva funkcija, pohrana, mora biti omogućena u uvjetima niskog tlaka do punog […]
Pet osnovnih simptoma urološke bolesti
Pišem ovaj tekst u vrijeme intenzivne epidemije Corona virusa i naglog širenja bolesti Covid-19. Ljudi nerado odlaze u bolnice na pregled specijalisti, ukoliko nisu težinom bolesti primorani, a i većina bolničkih odjela je puna teških bolesnika. Istodobno, čekaonice raznih poliklinika puni mnoštvo ljudi od kojih, u ovo doba godine, većina ima barem neke respiratorne poteškoće.
Aktivni nadzor raka prostate ili: mora li se svaki rak prostate liječiti?
Danas je vjerojatnost da će bolesnik s dijagnosticiranim rakom prostate, bez obzira na klasifikaciju rizika progresije bolesti i/ili smrtnosti, biti podvrgnut radikalnom kirurškom liječenju ili radikalnoj radioterapiji (zračenju) oko 80%.
Što je „akutni skrotum“?
Kad bolesnik razvije sindrom akutnog skrotuma kirurška je terapija potrebna upravo zato jer nije moguće sa visokom sigurnošću, a bez kirurške intervencije, utvrditi radi li se o bolesti koja ne ugrožava opstanak organa (najčešće testisa) i ne ugrožava opće zdravstveno stanje ili je uzrok upravo takva, lokalno ili sistemski, ugrožavajuća bolest.