Nakon izlaganja traumatskom događaju koji izaziva osjećaj straha, bespomoćnosti i užasa, moguće su i dugotrajnije štetne posljedice na duševno zdravlje.
Depresivni poremećaj je psihijatrijska dijagnoza koja predstavlja veliki svijetski zdravstveni problem. Jedan od sedam ljudi može oboljeti od tog poremećaja.
Nakon gubitka voljene osobe često postoji želja za osamljivanjem i zatvaranje u sebe, no u procesu žalovanja važni su podrška obitelji, prijatelja, iskazivanje osjećaja.
Akutni stresni poremećaj je prolazAkutni stresni poremećaj je prolazni poremećaj koji se razvije kao posljedica izloženosti traumatskim situacijama, odnosno fizičkom ili psihičkom stresu. Obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana.
Poremećaj prilagodbe je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situacija koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije.
Godišnje, 1 od 10 pacijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oboli od depresije. Izvješće SZO –depresija u PZZ 10,4 % od toga najviše u Santiagu 29,5%, a najmanje 2,6% u Nagasakiju.
Izbor antipsihotika u akutnoj epizodi schizofrenije ovisi o vrsti i intenzitetu simptoma te se sukladno tome donosi odluka da li liječenje treba započeti klasičnim antipsihotikom.
Sindrom kroničnog umora je bolest koja izaziva slabost i iscrpljenost kod osobe, a dotičnoj ne pomaže odmaranje ili prospavane noći. Značajan broj slučajeva počinje nekoliko mjeseci nakon snažnog stresa.
Osim depresivnog i anksioznog poremećaja, jedna od mogućih posljedica infarkta miokarda jest i razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja. Ranije se posttraumatski stresni poremećaj uglavnom povezivao s izlaganjem.
Klasičnim biološkim čimbenicima kardiovaskularnog rizika moguće je objasniti nastanak tek oko 50% kardiovaskularnih bolesti. Pretpostavlja se da važnu ulogu u razvoju ovih bolesti ima mentalni stres.
Riječi kao : danas, moderno ili suvremeno u kontekstu medicine ili liječenja , uvijek su korištene da bi se naglasilo različitost ovoga trenutka u odnosu na sve ranije, te da bi se ustvrdilo.
Alkohol se najčešće zlorabi kao sredstvo za ublažavanje anksioznosti, depresije i nesanice (hipoteza samoliječenja) što može rezultirati zlouporabom i ovisnošću o alkoholu i pogoršanjem.
Stranica www.zdravobudi.hr koristi kolačiće (cookies) kako bismo pružili bolje korisničko iskustvo. Postavke kolačića možete kontrolirati i prilagođavati u vašem web pregledniku. Predlažemo prihvaćanje preporučenih postavki.
Postavke kolačića
Kolačići koje koristimo kako bi vaše korištenje www.zdravobudi.hr web stranice bilo brzo, ugodno i sigurno. Ovi kolačići su neophodni za funkcioniranje stranice i ne mogu biti isključeni. Obično se postavljaju kao reakcija na vaše radnje kao što su: postavke privatnosti, prijava, popunjavanje obrazaca.
Ovi kolačići omogućuju nam praćenje broja posjeta i izvore prometa kako bismo mogli izmjeriti i poboljšati izvedbu naše stranice. Oni nam pomažu saznati koje su stranice popularne, a koje manje posjećene. Pomažu nam razumjeti kako posjetitelji koriste stranice te koliko su naše marketinške kampanje učinkovite. Sve informacije koje ovi kolačići prikupljaju su agregirane i anonimne.
Ovi kolačići se koriste kako bismo prikazali Vama relevantne oglase Služe sprečavanju ponovnog pojavljivanja istog oglasa i osiguravaju ispravno isporučivanje oglasa na temelju Vaših preferencija.
E-mail adresa ili lozinka su netočni. Molimo pokušajte ponovno.
Uspješno ste se prijavili.
Nemate korisnički račun? Registirajte se!
Zaboravili ste lozinku? Postavite novu!
JavaScript is required to use this site. Please enable JavaScript in your browser settings.
Uspješno ste se registrirali.
Navedeni e-mail se ne nalazi u našoj bazi. Molimo pokušajte ponovo.
Provjerite email pretinac.
Niste primili e-mail? Osvježite stranicu i ponovite proces.
