Sama riječ cistoskopija je kovanica grčkog porijekla (kystis – mjehur i skōpéo – gledam). U doslovnom pregledu, dakle, znači promatranje mokraćnog mjehura.
Sama riječ cistoskopija je kovanica grčkog porijekla (kystis – mjehur i skōpéo – gledam). U doslovnom pregledu, dakle, znači promatranje mokraćnog mjehura. Nerijetko se može primijetiti kako neupućeni pacijenti brkaju dva pojma koja se često koriste u urološkoj praksi- cistoskopija i citologija (mikroskopska analiza izgleda stanice). Tako je u bolesničkom žargonu i nastao, zapravo nepostojeći, neologizam – „cistologija“. Cistoskopija je, dakle, endoskopska pretraga unutrašnjosti mokraćnog mjehura. Ona ujedno predstavlja i jednu od prvih endoskopskih pretraga uopće a omogućio ju je svojim izumom Maximilian Nitze u Berlinu 1986. Endoskopija i endoskopski postupci su i odvojili urologiju od opće kirurgije koja, u vrijeme odvajanja urologije, još nije prakticirala nikakve endoskopske postupke.
Cistoskopski pregled se izvodi u ležećem položaju na leđima s nogama podignutim u držače nogu (nogare) fiksirane za urološki stol. Radi se zapravo o tzv. ginekološkom položaju ili kako to urolozi starije generacije zovu – litotomijski položaj. U žena je to jednostavniji zahvat buduća da je mokraćna cijev kratka i ravna. U muškaraca, međutim, iziskuje nešto više znanja i vještine već i samo uvođenje cistoskopa dugom i izvijuganom mokraćnom cijevi do u mokraćni mjehur. U žena se citoskopija prakticira bez anestezije. Isti zhvat se u muškarca izvodi u lokalnoj analgeziji upotrebom gela s lokalnim anestetikom koji se aplicira u uretru (mokraćnu cijev). Cilj takvog endoskopskog pregleda je utvrditi izgled unutrašnjosti mokraćne cijevi (lat.-urethra) i mokraćnog mjehura (grč.-kystis) pa tako možete čuti i naziv – uretrocistoskopija. Pregled je nezamjenjiv drugim metodama jer pruža informacije koje nikakva neagresivna dijagnostika (npr. ultrazvuk – UZV ili kompjutorizirana tomografija – CT) ne mogu pružiti. Osobito je vrijedan urologu koji planira kirurški zahvat dajući informacije o izgledu i, manjim dijelom, funkciji donjeg mokraćnog sustava.
Najčešći razlog za indiciranje cistoskopije je bezbolna hematurija – pojava krvi u mokraći, koja u tom obliku sugerira postojanje tumora mokraćnog sustava. Pored toga tu su kamenci mjehura, striktura (suženje) uretre, neke malformacije, razni poremećaji funkcije mjehura, katkad uvećanje prostate – osobito predoperacijski … Najčešća kontraindikacija je akutna upala mokraćnog sustava ili korištenje oralnih antikoagulansa (lijekovi protiv zgrušavanja krvi) u visokim dozama, odnosno niska vrijednost krvne pretrage – protrombinsko vrijeme (PV).
Pregled je u muškarca neugodan pa katkad i bolan (bol je izuzetno individualna kategorija). Sam bolesnik može znatno olakšati izvođenje cistoskopije i sebi i urologu slijedeći upute da se maksimalno opusti te duboko ali polako diše osobito u trenutku kad cistoskop prolazi stražnjim segmentom uretre. Taj dio pretrage bolesniku treba urolog jasno naglasiti prije pretrage i u samom trenutku prolaska instrumenta stražnjim segmentom uretre. Tako će se steći optimalni uvjeti za izvodljivost pretrage i kvalitetu dobijenih podataka. Katkad je ipak potrebno cistoskopiju izvesti u anesteziji, a to podrazumijeva barem minimalnu predoperacijsku dijagnostiku i pripremu te osiguravanje organizacijskih preduvjeta i personalnih kapaciteta. U većini bogatijih zemalja zapada cistoskopija muškarca se rutinski izvodi u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. Danas je moguće, zbog napretka medicinske tehnologije, izvoditi i cistoskopiju korištenjem fleksibilnog instrumenta (tzv. fleksibilna cistoskopija), ali, prema mojim saznanjima, ona se za sada prakticira samo u nekim urološkim ordinacijama privatne prakse.
19.9.2017
