Kako liječiti Parkinsonovu bolest?

1

Danas postoje brojni lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti različitih mehanizama djelovanja.

Svaki lijek se po određenim osobinama razlikuje od ostalih. Zbog velikog broja lijekova, vrsta i doza prilagođuju se svakom bolesniku. Podnošljivost ovih lijekova općenito je dobra.

Lijekovi mogu pomoći u rješavanju problema s pokretom, napetošću mišića i drhtanjem. Djeluju na principu da  povećavaju razine dopaimina u mozgu ili zamjenjuju njegovo djelovanje (organizam misli da se radi o dopaminu zbog toga što su podraženi receptori za dopamin).

Osobe s Parkinsonovom bolešću imaju nisku koncentraciju dopamina u mozgu. Međutim, dopamin se ne može davati izravno, jer ne može ući u  mozak već se daje u obliku pripravaka koji se u organizmu razgrađuju u dopamin. Zbog toga je potrebno da pri uzimanju lijekova koji se pretvaraju u dopamin 1 do 2 prije ili poslije uzimanja se ne jede hrana bogata proteinima.

Lijekovi koji se mogu propisati za liječenje Parkinsonove bolesti su:

Preparati karbidope-levodopa

Levodopa, najučinkovitiji lijek u liječenju simptoma Parkinsonove bolesti, prirodna je kemikalija koja prolazi u mozak i pretvara se u dopamin. Levodopa se kombinira s karbidopom koja štiti levodopu od rane pretvorbe u dopamin izvan  mozga. Na taj način se sprečavaju ili umanjuju nuspojave poput mučnine. Nakon godina, kako bolest napreduje, dužina trajanja učinka doze levodope može biti kraća i kada djelovanje bude kraće od 4 sata govorimo o fenomenu "istrošenosti" kada bolest ulazi u uznapredovalu fazu.  Također, mogu se javiti nehotični pokreti (diskinezije) nakon niza godina uzimanja većih doza levodope. Ovisno o nuspojavama vrijeme uzimanja lijeka se može prilagoditi radi kontrole tih učinaka.

Dopaminski agonisti

Za razliku od levodope, dopaminski agonisti se ne pretvaraju u dopamin. Umjesto toga, oni oponašaju učinke dopamina u mozgu dijelujući na receptore dopamina. Koriste se samostalno ili u kombinaciji s levodopom. Neke od nuspojava agonista dopamina poput mučnine slične su nuspojavama karbidope-levodope. Ali mogu  se ponekad pojaviti i promjene ponašanja te neki psihijatrijski simptomi. Ove nuspojave se ipak češće javljaju pri većim dozama lijeka. 

MAO B inhibitori

Ti lijekovi sprečavaju razgradnju dopamina u mozgu inhibiranjem aktivnosti enzima monoamin oksidaza B (MAO B) koji inače  metabolizira dopamin. Nuspojave mogu uključivati ​​mučninu ili nesanicu. 

Inhibitori katehol O-metiltransferaze

Djeluju na način da  blago produžavaju učinak terapije levodopom blokirajući enzim koji razgrađuje dopamin.

Antikolinergici

Koristili su se dugi niz godina kako bi se pomoglo u kontroli drhtanja (tremora) uzrokovanog Parkinsonovom bolešću. Zbog ozbiljnih nuspojaljva kao što su oštećenje pamćenja, zbunjenost, promjene ponašanja, zatvor, suha usta i poremećeno mokrenje gotovo da se više i ne koriste.

 Amantadin

Uglavnom se prepisuje u  kasnijim stadijima Parkinsonove bolesti radi suzbijanja nevoljnih pokreta (diskinezije) izazvanih karbidopa-levodopom.

 Osim klasičnog liječenja Parkinsonove bolesti lijekovima postoji i invazivno liječenje uznapredovale faze bolesti pumpama ili kirurškim metodama. Ove metode liječenja rezervirane su za bolesnike u kojih se klasičnim farmakološkim metodama ne postiže adekvatna kontrola simptoma bolesti

Metode invazivnog liječenja Parkinsonove bolesti su slijedeće:

Infuzija karbidopa-levodope (duodopa pumpa) sastoji se od karbidope i levodopa i  daje se putem cijevi za hranjenje  izravno u tanko crijevo.

Duopa je lijek izbora za bolesnike s uznapredovalom fazom Parkinsonove.  Kontinuiranom infuzijom karbidopa-levodope (duodope) razina lijeka u krvi je  konstantna i kontinuirana. Postavljanje cijevi zahtijeva mali kirurški postupak čiji potencijalni rizici mogu biti infekcije ili promjene položaja cijevi.

Duboka stimulacija mozga (DBS). U dubokoj stimulaciji mozga kirurzi ugrađuju elektrode u određeni dio mozga. Elektrode su povezane na generator ugrađen u  prsa u blizini  ključne kosti koji šalje električne impulse u  mozak i može umanjiti simptome Parkinsonove bolesti. Kirurgija uključuje rizike, uključujući prvenstveno infekcije  ili krvarenje u mozgu.

Duboka stimulacija mozga najčešće  je indicirana za  osobe s uznapredovalom Parkinsonovom bolešću koji imaju nestabilne reakcije na lijekove (karbidopa-levodopa). Duboka stimulacija mozga može smanjiti ili zaustaviti nehotične pokrete (diskinezije), smanjiti drhtavicu (tremor), smanjiti krutost mišića (rigor) i ubrzati pokrete.

Dostupna terapija  može pružiti trajnu korist za  simptome Parkinsonove bolesti ali  ne sprečava da Parkinsonova bolest napreduje. Liječenje bolesti je doživotno a izbor lijekova ovisi o životnoj dobi, stupnju uznapredovalosti bolesti te se mora prilagoditi svakom bolesniku ovisno o njegovim potrebama.

Što je potrebno učiniti pri posjeti liječniku?

Potrebno je što jasnije predočiti tegobe koje su se javile: napraviti popis simptoma, da li su intenzivniji u određeno doba dana ili prilikom posebnih prigoda, koliko dugo traju i njihov utjecaj na svakodnevne aktivnosti.

Ponijeti popis svih lijekova koje trenutno uzimate, uključujući i bezreceptne lijekove.

Također u  razgovoru sa liječnikom zamolite ga da objasni:

  • koji tretmani su najbolji za vaše smetnje i zašto?
  • koji je mehanizam djelovanja pojedinih lijekova  te njihove nuspojave?
  • kako trebate uzimati lijekove
  • kada možete očekivati poboljšanje?
  • koliko dugo treba trajati liječenje?
  • koliko često treba dolaziti na kontrolne preglede?

Važno je pridržavati se preporuka o načinu uzimanja lijekova i dolaziti  redovito na dogovorene  kontrolne preglede. Također je poželjno biti fizički aktivan, baviti se hobijima, biti aktivan dio socijalne  zajednice i ne klonuti duhom kako bi uspjeh liječenja bio što bolji i dugotrajniji.

Ocijenite članak

Ocjena 4.67 (broj glasova: 3)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (1)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (1)
Goran45 26.03.2020. 12:05

Poštovanje,
Koristim terapiju Neupro flastere od 8mg + razagilin od 1mg otprilike 5 mjeseci i danas sam prvi put osjetio nuspojave na desnoj strani tijela koja je bila skroz u funkciji,u vidu ukocenja palca,te jucer prvi put dok sam šetao tijelo mi se pocelo naginjat u nazad u donjem dijelu ledja,doslovno kao da me netko vuce svom snagom,nisam mogao napravit niti korak,kada bi se uspravio,opet me pocelo savijati u nazad(ko kad radis "most"),to je trajalo 15ak minuta...takodjer opcenito me usporilo jos u nazad mjesec dana od pocetka kad sam krenuo sa ovom terapijom...hvala na odgovoru.
Pozdrav

Vezani članci