Križobolja, kako s njom živjeti

Kralježnica je osovinski organ sustava za kretanje, te kao osovina treba da dade čvrstoću trupu. Njezina je funkcija statička i dinamička.

Ona nosi glavu, podupire trup, štiti kičmenu moždinu i sudjeluje u svakom pokretu tijela. Kako je preko zdjelice povezana s donjim ekstremitetima, ona sudjeluje i u njihovim pokretima i prenosi na njih težinu tijela.. Kralježnica ima 24 pokretna segmenta (33 kralješka) – kralježaka, između kojih se nalaze intervertebralni diskusi.

Mogućnost izvođenja malih kretnji između pojedinih kralježaka rezultira vrlo opsežnim pokretima kralježnice, koji omogućuju rad i pod najtežim opterećenjima. Krstačni i trtični kralješci su potpuno srasli i predstavljaju nepokretni dio kralježnice usađen u zdjelični obruč (lumbosakralni prelaz-iz pokretnog u nepokretni dio odnosno intervertebralni diskus L-5/S-1 posebno su jako opterećeni).

Intervertebralni diskusi građeni su od čvrstog vezivnog vanjskog dijela- prstena i elastične jezgre. Tkivo diskusa nema krvnih žila (tvari dobija difuzijom) te u slučaju oštećenja nema regeneracije ni reparacije. Podležu procesu normalnog starenja  ali bitno utječu uvjeti rada i radno opterećenje odnosno način života.

Tako se ove degenerativne promjene prije i češće javljaju na onim dijelovima kralježnice koji su jače ili nepravilnije opterećeni. One se kod fizičkih radnika javljaju u lumbalnom predjelu uzrokujući lumbalne i lumboishijalgične sindrome, a kod službenika i radnika koji pretežno sjede i pokreću glavom, u cervikalnom predjelu uzrokujući cervikalni ili cervikobrahijalni sindrom..

Bol u donjem dijelu leđa je česta (50-75 % stanovništva), a počinje se javljati već oko 30.g.života. Rezultat je nezdravog načina života, premalo kretanja i fizičke aktivnosti. Očituje se ukočenošću središnjeg donjeg dijela leđa.

AKUTNA KRIŽOBOLJA 

Nastaje naglo, najčešće nakon “krivog“ pokreta ili podizanja tereta. Bol može biti tako jaka da bolesnik ostane trenutačno ukočen u određenom položaju. Ako je pritisnut živac koji na tom mjestu izlazi iz kralježnice , bol se osjeća duž noge , nekada sve do stopala. Takvo stanje nazivamo lumboishijalgija („išijas“). U akutnoj fazi nužno je u samom početku mirovanje i ležanje u položaju koji najviše odgovara bolesniku. Pretrage u smislu traženja uzroka križobolje treba odložiti za 7 do 10 dana jer svaki napor u toj fazi može pogoršati kliničku sliku bolesti. U akutnoj fazi tj. prvih  10 do 14 dana svu farmakoterapiju treba primjeniti u mirovanju i ležanju u bolesnikovoj kući.

Propisivanje lijekova u obliku injekcija i davanje injekcija u najbližoj zdravstvenoj stanici treba ocijeniti kao izrazitu pogrešku. Dokazano je da simptomi kraće traju mirovanjem u krevetu uz primjenu analgetika i eventualno sedativa nego ambulantnim liječenjem (analgezija mora biti izdašna, ali ne potpuna). Većini bolesnika najviše koristi ležanje u tzv. Williamsovu položaju (pri ležanju na leđima gornji dio trupa i glave podignuti ovećim jastukom, a noge savinute u kuku i koljenu privući k sebi). Time se postiže najmanje opterećenje intervertebralnog diska , fiziološko izravnanje, proširenje intervertebralnih prostora, smanjenje i uklanjanje iritacije živčanih korjenova i smanjenje ili potpuno uklanjanje boli.

KRONIČNA KRIŽOBOLJA

Smatra se bol u leđima koja traje više od  14 dana a posljedica je degenerativnih promjena (proces starenja i trošenja kralježnice). Deformirani kralješci i diskusi, upale malih zglobova, promjene na mišićima, a i na ligamentima mogu pritisnuti nervne strukture uzrokujući bol. Bol je dugotrajna i/ili se javlja povremeno uz zakočenost, no uvijek je blaža od akutne. U kroničnoj fazi lumbalnog bolnog sindroma preporuča se  prolongiran dnevni odmor, korekciju držanja , redukciju tjelesne težine u pretilih osoba, uvođenje rekreativnih tjelesnih aktivnosti (zdravstveno trčanje, vježbanje) u skladu s dobi i tjelesnim sposobnostima bolesnika i kineziterapiju.

U slučaju križobolje druge etiologije  (osteoporoze, osteomalacije, specifične upale, reumatskih bolesti) primjenjuju se odgovarajući postupci i preporučuje izbjegavanje većih opterećenja . Bolesnika valja naučiti koje „zaštitne položaje“ treba zauzimati kod pojedinih pokreta i radnji, treba ga upozoriti da ne diže teške terete i ne radi u sagnutom položaju. Sistem edukacije takvih bolesnika danas je u nekim specijaliziranim ustanovama već dobro razrađen i u njemu fizioterapeuti imaju naročito važnu ulogu o načinima čuvanja kralježnice odnosno zdravlja i radne sposobnosti. Vrlo je važno i medicinsko vještačenje u svrhu preporuke za promjenu radnog mjesta.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hemangiomski kralježak

Spinalni hemangiom – 6. dio

Liječenje.  S obzirom da je velika većina hemangioma bez simptoma, tada je liječenje nepotrebno kod većine osoba s hemangiomom. Liječenje je potrebno kod neuroloških poremećaja ili jake boli. Mali i stabilni hemangiomi ne zahtijevaju operaciju samo kontrolne preglede. MR kontrolni pregled može pokazati je li se hemangiom povećao i pritišće li na okolne strukture. U […]

Bol

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Cervikalna radikulopatija

Radikulopatija

Radikulopatiju uzrokuje pritisak na živac u području kralježnici i rezultat je pritiska ili nadraženosti korijena živaca (mjesto gdje se živci spajaju s kralježnicom). Radikulopatija će se manifestirati bolom u području oko pritisnutog živca, utrnutosti ili peckanjem. Ovisno o mjestu pritiska na živac, radikulopatija se može klasificirati kao: – cervikalna radikulopatija (vrat) – torakalna radikulopatija (srednji […]

Ekstruzija diska

Trebam li operirati kralježnicu?

Bol

Spinalni hemangiom – 4. dio

Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Bol u grudima

Bol u grudima – kako da to prestane?

Iz iste kategorije

Fizijatrija

glavobolja

Fizijatrija

Prijelom skafoidne kosti – 5. dio

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti.

Fizijatrija

Križobolja -bolest suvremenog čovjeka

Križobolja je nakon obične prehlade najčešća humana bolest i jedna od najčešćih razloga posjeta liječnika obiteljske medicine. Bol u donjem dijelu leđa ili križobolja pogađa.

Fizijatrija

Bolno rame, uzroci i liječenje

Bolno rame je karakterizirano bolovima u području ramena i ograničenim pokretima. Bolnim ramenom se podrazumjeva periartritis humeroscapularis (PHS) Uzrok bolnog ramena možemo svrstati u pet grupa.

Fizijatrija

Križobolja

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje.

Fizijatrija

Križobolja (syndroma lumbosacrale)

Križobolja (syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago je klinički naziv za nagli bol u leđima koji nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja.

Fizijatrija

Bolovi u leđima i križobolja kao posljedica diskus hernije

Bol u leđima je jedna od najčeščih tegoba koje dovode bolesnika liječniku. Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove.

Fizijatrija

Zanima me da li bi mi hormon rasta pomogao da narastem?