Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća sistemska, metabolička bolest koštanog sustava koju karakterizira smanjena mineralna gustoća (bone mineral density-MBD) i poremećena mikroarhitektura kosti, što uzrokuje povećanu lomljivost i smanjenje koštane mase.

Osteoporoza je načešća sistemska, metabolička bolest koštanog sustava koju karakterizira smanjena mineralna gustoća (bone mineral density-MBD) i poremećena mikroarhitektura kosti, što uzrokuje povećanu lomljivost i smanjenje koštane mase. Bolest zbog svoje učestalosti i neprimjetne simptomatologije često se naziva i „tiha epidemija“.

Svjetska zdravstvena organizacija ( World Health Organisation-WHO) je 1994. godine postavila kliničku definiciju osteoporoze temeljenu na mjerenju BMD-a- Prema WHO definiciji pacijentu se dijagnosticira osteoporoza ako BMD mjerenje pokazuje vrijednosti koje su za 2,5 standardnih devijacija ispod tipične vršne koštane mase mladih zdravih bjelkinja. Ovo mjerenje standardne devijacije je nazvano T vrijednost( T score).
Prijelom kostiju najozbiljnija su komplikacija osteporoze, a najčešći su na kralješcima, kuku i podlaktici.
Povećana resorpcija kosti ili smanjeno formiranje kosti dovodi  do neravnoteže između razgradnje i izgradnje kosti tj. poremećaja homeostaze kosti koji nazivamo osteopenija tj.osteporoza. Primarni uzrok osteoporoze je manjak estrogena. Postoji niz poznatih predisponirajućih čimbenika osteoporoze. Čimbenici na koje ne možemo utjecati su: prethodni prijelomi u odrasloj dobi, prijelomi u bliskih rođaka, ženski spol, visoka dob, rasa i demencija. Genetika predstavlja važan čimbenik jer određuje oko 60% vršne vrijednosti koštane gustoće. Čimbenici na koje možemo utjecati su : nedostatak kalcija, vitamina D i bjelančevina, pušenje cigareta, prekomjerno uživanje alkohola i kave, učestali padovi i nedostatna tjelesna aktivnost.

Osteoporoza je jedna od najčešćih i najskupljih bolesti, osobito u žena , jer imaju 30% manju koštanu masu od muškaraca. Od osteoporoze boluje svaka treća žena, te svaki peti muškarac iznad 50. Godine ili oko 200 milijuna žena u svijetu, a viđše od 75 milijuna ljudi u Europi, Japanu i SAD-u.U Hrvatskoj se godišnje dogodi oko 18000 osteoporotičnih prijeloma, a od toga 3000 prijeloma vrata bedrene kosti.
Osteoporoza je u početku asimptomatska. Bolest se najčešće klinčki manifestira tek kad se dogodi prijelom. Posljedice su bolnost, nesposobnost i smanjena kvaliteta života. Najčešće se događaju prijelomi kralježaka, ručnog zgloba, vrata bedrene kosti, nadlaktice i goljenične kosti. Prijelomi trupa kralježaka se manifestiraju bolovima u leđima i deformitetom kralježnice. Bol je uzrokovana kolapsom kralježaka, najčešće torakalnog i lumbalnog dijela. Kolapsni prijelom nastaju sprijeda, u sredini toraksa što uzrokuje torakalnu kifozu i pogoršava cervikalnu lordozu, što dovodi do smanjenja visine. Procjenjuje se kako svaka fraktura kralješka s posljedičnom kifozom smanjuje visinu za 2-3 cm.
Dijagnostika osteoporoze je definirana BMD-om, koji se dobiva denzitometrijom-dvoenergetskom apsorpcijometrijom X zraka, uređajem koji predstavlja zlatni standard.Rendgenogram torako-lumbalne kralježnice se preporuča kod sumnje na osteoporotični prijelom, smanjenje tjelesne visine, pojave bolova i kliničke sumnje na osteoporozu uz uredan DXA nalaz. Od osnovnih pretraga se preporuča učiniti sedimentaciju, kompletnu krvnu sliku, transaminaze, kreatinin, Ca u serumu i u urinu, te biljege koštane pregradnje.

Ciljevi liječenja osteporoze su: usporiti pregradnju kostiju, povećati BMD, smanjiti rizik prijeloma, povećati funkcijsku sposobnost i popraviti kvalitetu života.Važan je multidisciplinarni pristup tj. sudjelovanje većeg broja specijalista( epidemiolog, fizijatar, ortoped, farmakolog itd.) i timski rad s liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Liječenje se uobičajeno provodi općim mjerama  (nefarmakološko liječenje) i primjenom lijekova (farmakološko liječenje).Općim mjerama nastojimo poboljšati prehranu i po potrebi dodati suplemente ( Ca, Vit. D i K)uz promoviranje zdravog načina života ( bez alkohola i pušenja) uz tjelesnu aktivnost. Lijekove možemo podijeliti u dvije osnovne skupine-antiresorptivni lijekovi: hormonsko nadomjesno liječenje, selektivni modulatori estrogenih receptora ( SERM), bisfosfonati i kalcitonin. Druga skupina su osteoanabolički lijekovi: intaktni parathormon i teriparatid.
U prevenciji i liječenju osteoporoze vrlo je važna edukacija i zdravstveno prosjećivanje bolesnika, koje uz edukaciju mogu poticati i zanimanje javnosti za neku bolest. Stoga rana dijagnostika bolesti te prikladno i pravodobno liječenje smanjuje mogućnost pojave prijeloma i posljedične invalidnosti te socijalno-medicinskog i ekonomskog opterećenja društva.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Fizijatrija

Prijelom skafoidne kosti – 5. dio

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti.

Fizijatrija

Križobolja -bolest suvremenog čovjeka

Križobolja je nakon obične prehlade najčešća humana bolest i jedna od najčešćih razloga posjeta liječnika obiteljske medicine. Bol u donjem dijelu leđa ili križobolja pogađa.

Fizijatrija

Bolno rame, uzroci i liječenje

Bolno rame je karakterizirano bolovima u području ramena i ograničenim pokretima. Bolnim ramenom se podrazumjeva periartritis humeroscapularis (PHS) Uzrok bolnog ramena možemo svrstati u pet grupa.

Fizijatrija

glavobolja

Fizijatrija

Križobolja

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje.

Fizijatrija

Zanima me da li bi mi hormon rasta pomogao da narastem?

Fizijatrija

Križobolja (syndroma lumbosacrale)

Križobolja (syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago je klinički naziv za nagli bol u leđima koji nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja.

Fizijatrija

Bolovi u leđima i križobolja kao posljedica diskus hernije

Bol u leđima je jedna od najčeščih tegoba koje dovode bolesnika liječniku. Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove.