Polimiozitis – 3. dio

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je porazgovarati s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Bolesnici će se tužiti na mišićnu slabost, dok se mišićna bol rjeđe javlja.

Dijagnoza bolesti

Za ispravnu dijagnozu bolesti važno je porazgovarati s bolesnikom i obaviti dobar klinički pregled. Bolesnici će se tužiti na mišićnu slabost, dok se mišićna bol rjeđe javlja. Očni mišići i mišića lica nisu zahvaćeni, za razliku od mišića ždrijela i vrata, što uzrokuje smetnje gutanja i teškoće pri držanju glave. Mišići na ramenima, nadlakticama, kukovima i natkoljenicama su obično zahvaćeni bolešću. Može doći i do pojave disfonije (poremećaj govora) s pojavom govora kroz nos, kao i nekog od srčanih poremećaja. Opći simptomi kao: vrućica, opća slabost, mršavljenje i umor također mogu biti prisutni.

U laboratorijskim pretragama krvi naići ćemo na slijedeće promijene: leukocitoza (povećan broj leukocita) je prisutna u više od 50% bolesnika,  trombocitoza (povećan broj trombocita), povišene vrijednosti sedimentacije ili C-reaktivnog proteina u 50% bolesnika s polimiozitisom, pozitivan reumatoidni faktor u više od 50% bolesnika, dok je u urinu prisutna mioglobinurija (izlučivanje mioglobina urinom). No, ipak kod većine bolesnika laboratorijski nalazi su uglavnom uredni.

Budući da se uz polimiozitis mogu pojaviti i maligne bolesti treba, s obzirom na dob i spol bolesnika, razmisliti o dodatnim pretragama za isključenje maligne bolesti, kao i ispitivanje plućne funkcije i kapaciteta zbog pojave intersticijske bolesti pluća u sklopu polimiozitisa.

Vrijednosti enzima u serumu su obično povišene. Vrijednosti kreatin kinaze (CK) su 5-50 puta više od referentnog raspona, te nam služe i za praćenje aktivnosti bolesti. Ukoliko je vrijednost CK veća od 100 puta u odnosu na referentnu vrijednost onda to upućuje na neku drugu dijagnozu. Također su povišene vrijednosti i slijedećih enzima: laktat dehidrogenaze, aspartat aminotransferaze, kao i alanin aminotransferaze.

U serumu nailazimo i na prisutnost određenih antitijela kao: antinuklearna antitijela (sn-RNP) su pozitivna u jedne trećine bolesnika s polimiozitisom, antisintetaza antitijela (anti-Jo-1 antitijela) i SRP antitijela (oko 4% bolesnika s PM-om imaju pozitivna ova antitijela).

Za pregled mišića koristi se magnetska rezonanca (MRI) ili ultrazvuk kako bi se vidjelo koji mišiću su zahvaćeni bolešću, ali i odredilo mjesto potencijalne biopsije mišića. No, za dijagnostički pregled veću praktičnu primjenu imaju elektromiografija (EMG) i biopsija mišića. Elektromiografija je metoda kojom se putem tanke igle kroz kožu mjeri električna aktivnost mišića i brzina provođenja živca, dok je biopsija kirurški zahvat kojim se uzima mišićno tkivo za analizu. Mišići koji se često koriste za biopsiju su: kvadriceps na prednjoj strani natkoljenice, biceps na nadlaktici i deltoidni mišić na ramenu. RTG i CT se koriste za pregled prsnog koša u evaluaciji plućne zahvaćenosti kao i za isključivanje maligne bolesti. Za isključivanje maligne bolesti koriste se još i mamografija, ultrazvuk dojki, gastroskopija i kolonoskopija. Elektromiografski nalaz (EMG) je abnormalan kod gotovo svih bolesnika (90%) s polimiozitisom. Biopsija mišića je presudna u dijagnosticiranju PM-a i u isključivanju drugih rijetkih bolesti mišića. Kod PM-a biopsija mišića obično pokaže upalu, mrtve stanice mišića (nekrozu), degeneraciju i regeneraciju mišićnih vlakana.

Ukoliko bolesnik primijeti neke od znakova i simptoma  povezanih s polimiozitisom, treba se javiti svom liječnika za procjenu stanja i postavljanje dijagnoze. Ukoliko već postoji utvrđena dijagnoza, tada se redovito treba kontrolirati kod liječnika specijalista.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika