Vratobolja – 3. dio

Prilikom posjete liječniku i razgovora između liječnika i bolesnika utvrđuju se mogući uzroci bola u vratu. Nakon razgovora s bolesnikom, liječnik obavi pregled i propiše potrebnu terapiju.

Dijagnoza bolesti

Prve i akutne mjere koje su preporučene u liječenju vratobolje su: led, blagi lijekovi protiv bolova, fizikalna terapija, odgovarajuće vježbe, kao i kinesiotape (elastična terapeutska traka). Kod većine bolesnika će bol u vratu proći ili se značajno smanjiti za 4 tjedna pomoću navedenih terapijskih metoda. U slučaju kad se na temelju razgovora i pregleda bolesnika posumnja na neki ozbiljniji uzrok boli, kao što su: tumor, infekcija, prijelom ili ozbiljna oštećenja živaca preporučene su neke od idućih pretraga: RTG vratne kralježnice, CT vrata ili glave, krvni testovi poput kompletne krvne slike, biokemije, jetrenih, bubrežnih i koštanih parametara, pretraga urina, MR (magnetska rezonancija) vrata ili glave, kao i scintigrafija kostiju, EMNG ispitivanje mišića i živaca i druge.

Simptomi koji  će navesti liječnika da posumnja na ozbiljan uzrok vratobolje su: novonastala bol u vratu u tijeku nekih drugih bolesti poput reumatoidnog artritis, AIDS-a ili karcinoma; progresivno pogoršavanje boli; bol koja traje dulje od 4-6 tjedana; gubitak osjeta, utrnulost ili nespretnost u jednoj ili obje ruke koje ne prolaze u roku od 4 tjedna; prisutnost općih simptoma bolesti i iznemoglosti, kao gubitak tjelesne mase ili visoka temperatura (groznice); problemi s hodom ili zadržavanjem urina i stolice.

No, ukoliko u bolesnika nema navedenih simptoma, što je u većini slučajeva, daljnje pretrage nisu potrebne. Naime, ako se radi o nespecifičnoj boli u vratu, o čemu je u većini slučajeva riječ, tada ne postoji specifičan test. RTG vratne kralježnice obično nije u korelaciji sa simptomima jer je kod otprilike svakog drugog čovjeka starijeg od 50 godina nalaz „pozitivan“ u vidu prikazivanja određenog stupnja „trošenja“ (degeneracije) koštano-zglobnih struktura, a većina ljudi u populaciji ipak nema bolove u vratu.

U dijagnosticiranju uzroka bolova u vratu, važno je razmotriti sve simptome i to redom kako su se vremenski pojavili. U razmatranju simptoma, važno je zabilježiti položaj, intenzitet, trajanje i širenje bola u druge strukture. Primjerice, utvrđuje se dolazi li do pogoršanja bola prilikom gibanja glave, je li bilo kakvih ozljeda vrata u prošlosti, koji položaji glave i vrata dovode do smirenja bola. Također je važno i ispalpirati strukture u vratu, kao koštano-zglobne strukture i mišiće. Ispitivanje živčanog sustava je važna komponenta pri ovom pregledu u svrhuutvrđivanja oštećenja ili pritiska na određeni živac ili živčani korijen.

Pretrage kojima se koristimo u dijagnosticiranju su:

  • RTG vratne kralježnice – govore nam o promjenama u zglobnim strukturama
  • kompjuterizirana tomografija (CT) – prikaz detaljnih presjeka unutarnjih struktura u vratu
  • magnetska rezonancija (MR) – prikaz posebno detaljne slike kostiju i mekih tkiva, uključujući i leđnu moždinu i živce koji izlaze iz leđne moždine

Međutim, mnogi ljudi imaju promjene u koštano-zglobnim strukturama vrata, ali bez prisutnosti ikakvih simptoma.

  • ispitivanja živaca – EMNG – ovaj test uključuje umetanje vrlo fine igle kroz kožu u mišić kako bi se utvrdilo je li određena živčana vlakna imaju održanu funkciju
  • krvni testovi. krvni testovi ponekad mogu pokazati postojanje upalnih ili infektivnih stanja koja mogu biti uzrok bola u vratu
  • lumbalna punkcija. tijekom punkcije leđne moždine se uzima uzorak tekućine (likvora) koja okružuje mozak i leđnu moždinu. Ovaj test nam može otkriti ima li bolesnik meningitis.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]