Utjecaj kave i pušenja na krvi tlak

Povezanost konzumiranja kave i arterijskog tlaka je naširoko istraživana tema. Kofein može dovesti do kratkog, ali dramatičnog porast krvnog tlaka, čak i ako nemate visoki krvni tlak…

Povezanost konzumiranja kave i arterijskog tlaka je naširoko istraživana tema. Kofein može dovesti do kratkog, ali dramatičnog porast krvnog tlaka, čak i ako nemate visoki krvni tlak. Kofein podjednako utječe na akutni porast krvnog tlaka u normotenzivnih osoba i hipertoničara, pa tako povećava sistolički krvni tlak za 2-12 mm Hg, a dijastolički krvni tlak za 3-11 mm Hg. Nejasno je što uzrokuje taj porast krvnog tlaka. Ovo je osobito važno kod hipertoničara jer u ovih bolesnika čak i malo povećanje krvnog tlaka može ozbiljno ugroziti bolesnika. Akutni porast krvnog tlaka može privremeno povećati kardiovaskularni rizik. Zbog toga je zabilježena veća učestalost koronarne bolesti i moždanog udara u satima neposredno nakon konzumacije kave. Štoviše, konzumacija kave može oslabiti učinak antihipertenzivne terapije. Zato bi hipertoničari s nereguliranom krvnim tlakom trebali izbjegavati konzumaciju veće količine kave.

Neki ljudi koji redovito piju kofeinska pića, imaju veći prosječni krvni tlak od  oni koji ih ne piju. Drugi koji redovito konzumiraju kofein, mogu razviti toleranciju na kofein. Kao rezultat toga zaključuje se da kofein ne djelovanje dugotrajno na njihov krvni tlak. Istraživanja nisu pokazala povezanost između redovitog/dugotrajnog pijenja kave i dugoročno povećanog kardiovaskularnog rizika u hipertoničara. Čini se da kofein ima jači utjecaj na krvni tlak kod ljudi koji su stariji od 70 godina ili koji su pretili.

Kardiometabolički utjecaj kofeina je dobro istražen, no istraživanja pokazuju da utjecaj ostalih supstanci iz kave, kao što su klorogenična kiselina i ostale fenolne komponente, magnezij i trigonelin, poboljšavaju metabolizam glukoze te reduciraju upalu i endotelnu disfunkciju. Stoga, štetni kardiovaskularni učinci kofeina mogu biti poništeni pozitivnim učincima ovih drugih komponenti.

Ako imate visoki krvni tlak, pitajte svog liječnika da li biste trebali ograničiti ili  potpuno zaustaviti unos kofeinskih napitaka. Ako ste zabrinuti zbog učinka kofeina na krvni tlak, pokušajte ograničiti količinu kofeina na 1 šalicu kave dnevno. Imajte na umu da količina kofeina u kavi i ostalim pićima varira od proizvođača. Također, izbjegavajte kofein neposredno prije aktivnosti koje prirodno povećavaju krvni tlak, kao što su vježbe, dizanje utega ili teški fizički rad.

Da li kofein može uzrokovati podizanje  vašeg krvnog tlaka, provjeriti možete mjerenjem krvnog tlaka u roku od 30 do 120 minuta od konzumacije šalice kave ili nekog drugog kofeinskog pića. Ako se krvni tlak poveća za pet do 10 mm Hg, znači da ste osjetljivi na učinak kofeina na podizanje krvnog tlaka. Ako planirate smanjiti unos kofeina, učinite to postupno tijekom nekoliko dana do tjedan dana kako bi se izbjegla pojava glavobolje.

Poznato je da pušenje pospješuje razvoj kardiovaskularnih bolesti- potiče proces ateroskleroze gdje dolazi do stvaranja plakova na krvnim žilama, te povisuje krvni tlak koji dodatno pospješuje aterosklerozu. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do suženja i začepljenja krvnih žila. Suženje krvnih žila dovodi do razvoja krvožilnih bolesti, a posljedica su nedostatnog dotoka krvi u pojedine dijelove srca i mozga. Arterije postaju uže i nefleksibilne što znatno otežava protok krvi kroz njih čime se dotok krvi do organa smanjuje. Dijelovi nastalog plaka se mogu i otrgnuti, te preko krvi putovati u druge dijelove tijela, gdje mogu potpuno začepiti arteriju u kojoj se nalaze, te posljedično uzrokovati infarkt. Zato pušači mnogo mlađi dobiju moždani i srčani udar ukoliko imaju i povišen krvni tlak.

Pušenje cigareta može više puta izazvati trenutni, privremeni porast krvnog tlaka od 5 do 10 mm Hg. Stalni pušači, međutim, mogu imati niži krvni tlak od nepušača. Razlog za to je da nikotin u cigaretama uzrokuje smanjenje apetita, što dovodi do gubitka težine. To, zauzvrat, snižava krvni tlak.

Zaključak

Kombinacija pušenja i pijenja kave u osoba s visokim krvnim tlakom djeluju sinergistički, što znači da mogu povećati krvni tlak više nego samo kava. Ograničavanje unos kofeina i smanjenje pušenje cigareta u hipertenzivnih osoba, dakle, može biti od koristi u kontroli vrijednosti visokog krvnog tlaka.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Kratkoća daha

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje simptome ubrzanog rada srca, vrtoglavice i umora pri ustajanju iz ležećeg u stojeći položaj. Autonomni živčani sustav uravnotežuje broj otkucaja srca i krvni tlak koji su konstantni bez obzira na položaj tijela (ležeći ili stojeći položaj). U slučaju POTS-a tijelo ne može koordinirati balansiranja stijenki krvnih […]

Tlak

Povišeni arterijski tlak u trudnice … zbog ginekologa

U ginekološkoj se ordinaciji trudnicama na svakoj kontroli rutinski mjeri i arterijski tlak. Uputno je prije mjerenja krvnog tlaka posjesti trudnicu i pričekati 10-ak minuta, naročito ako je do ordinacije hodala stepenicama, možda i potrčala, ili pak duže vrijeme provela u javnom prijevozu u ne baš ugodnom položaju i slično. Rječju, ako je u ginekološku […]

Ginko

Smijem li koristiti preparat protiv zujanja u ušima ako uzimam terapiju za povišeni tlak?

Dijabetes

Liječenje dislipidemija kod bolesnika s dijabetes melitusom

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta kod bolesnika koji boluju od dijabetes melitusa (šećerne bolesti). Dijabetes je jedan od vodećih kardiovaskularnih čimbenika rizika. Kod bolesnika s dijabetesom neovisnim o inzulinu učestala je pojava dislipidemija. Povećana je razina triglicerida, apolipoproteina B, lipoproteina vrlo male gustoće (VLDL), lipoproteina niske gustoće (LDL), a snižena je razina […]

Fizijatar

Bolovi u gornjem dijelu tijela – što mi je?

Iz iste kategorije

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]