Premoštenje koronarnih arterija u bolesnika sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke – 2. dio

U studiju su bili uvršteni bolesnici sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Bolesnici su imali ehokardiografski utvrđenu sniženu istisnu frakciju lijeve klijetke (35% ili niže). Većina bolesnika bila je lošeg funkcijskog stanja prema kriterijima NYHA klasifikacije engl. New York Heart Association.

U studiju su bili uvršteni bolesnici sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke. Bolesnici su imali ehokardiografski utvrđenu sniženu istisnu frakciju lijeve klijetke (35% ili niže). Većina bolesnika bila je lošeg funkcijskog stanja prema kriterijima NYHA klasifikacije engl. New York Heart Association. Revaskularizacija miokarda bila je indicirana u bolesnika zbog progresije simptoma angine ili pogoršanja zatajenja srca. Ove godine objavljeni su rezultati studije  STICHES  engl. Surgical Treatment for Ischemic Heart Failure Extension Study, uvršteno je 1212 bolesnika, a vrijeme praćenja bilo je 9,8 do 9,9 godina. Novi objavljeni rezultati dugoročnog praćenja zapravo su nastavak istraživanja ranije spomenute studije STICH. Primarni ishod dogodio se u 398 bolesnika (66,1%) u skupini bolesnika koji su primali medikamentnu terapiju, te u 359 bolesnika (58,9%) u skupini bolesnika koji su uz medikamentnu terapiju bili podvrgnuti premoštenju koronarnih arterija. Smrt zbog kardiovaskularnog uzroka dogodila se u 40,5% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 49,3% bolesnika na medikamentnoj terapiji.

Smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog kardiovaskularnih uzroka bila je u 76,6% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 87% bolesnika na medikamentnoj terapiji, razlika između skupina statistički je značajna (p<0,001). Smrt zbog bilo kojeg uzroka ili potreba za revaskularizacijom miokarda bila je u 63,6% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 79,4% bolesnika na medikamentnoj terapiji, razlika između skupina statistički je značajna (p<0,001). Tijekom praćenja u 17,2% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija ugrađen je kardioverter defibrilator te u 19,6% bolesnika na medikamentnoj terapiji. Perkutana koronarna intervencija (PCI) učinjena je u 7,0% bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija i u 8,3% bolesnika na medikamentnoj terapiji. Statistička analiza podataka  kliničke studije  STICHES pokazuje 16% manju smrtnost zbog bilo kojeg uzroka u skupini bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija u usporedbi sa skupinom bolesnika koji su bili samo na medikamentnoj terapiji tijekom dugoročnog praćenja tijekom 10 godina. Premoštenjem koronarnih arterija već otprilike za 18 mjeseci preveniramo jednu smrt zbog bilo kojeg uzroka na svakih 14 liječenih bolesnika i jednu srčanu smrt na svakih 11 liječenih bolesnika. Svi sekundarni ishodi; smrt zbog kardiovaskularnih uzroka, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog zatajenja srca, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog kardiovaskularnih uzroka, smrt zbog bilo kojeg uzroka ili hospitalizacija zbog bilo kojeg uzroka i smrt zbog bilo kojeg uzroka ili revaskularizacija premoštenjem koronarnih arterija ili perkutanom koronarnom intervencijom bili su zastupljeni u manjem broju u skupini bolesnika s premoštenjem koronarnih arterija nego u skupini bolesnika na medikamentnoj terapiji.

U zaključku, rezultati studije pokazuju značajnu korist od premoštenja koronarnih arterija uz medikamentnu terapiju u bolesnika sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke, ishemijskom bolešću srca i zatajenjem srca. Premoštenjem koronarnih arterija već otprilike za 18 mjeseci preveniramo jednu smrt zbog bilo kojeg uzroka na svakih 14 liječenih bolesnika i jednu srčanu smrt na svakih 11 liječenih bolesnika.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koronarne arterije

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Koronarne arterije

MSCT koronarografija – molim Vas mišljenje za nalaz

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 2. dio

Liječenje periferne arterijske bolesti (PAB) u bolesnika sa šećernom bolesti (ŠB) usmjereno je u 2 pravca: jedno je liječenje i kontrola kardiovaskularnih čimbenika rizika, a drugi je terapija simptoma, lezija nastalih zbog PAB i poboljšanje arterijske cirkulacije. Veoma je važno da se stave pod kontrolu svi promjenjivi kardiovaskularni čimbenici rizika promjenom loših životnih navika i […]

Arterijska

Periferna arterijska bolest u bolesnika sa šećernom bolesti 1. dio

Više od 500 milijuna odraslog stanovništva u svijetu boluje od šećerne bolesti (ŠB). ŠB je jedan od najznačajnijih rizičnih čimbenika nastanka periferne arterijske bolesti (PAB). 20% bolesnika koji boluje od ŠB ima PAB. ŠB je čimbenik rizika nastanka aterosklerotske bolesti u koje spadaju i koronarna bolest i PAB, a ujedno ŠB povećava rizik kardiovaskularne smrtnosti. […]

Arterije

Povezanost fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija

Porastom životne dobi raste incidencija pojave fibrilacije atrija. Stoga je fibrilacija atrija jedan od najučestalijih poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. Sve je više istraživanja koja dokazuju povezanost pojave fibrilacije atrija i pada kognitivnih funkcija, demencije. Starija dob je najsnažniji čimbenik rizika nastanka demencije i Alzheimerove bolesti. Uz dob važnu ulogu imaju i kardiovaskularni […]

Koronarne arterije

MSCT koronarografija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Bolest štitnjače

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Rtg srca i pluća

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]