Menopauza i klimakterij – koja je razlika?

Termini menopauza i klimakterij smatraju se sinonimima. Ipak, radi se o dva različita procesa. Menopauza se karakterizira prestankom menstruacije, a klimakterij je dugotrajni proces uzrokovan involucijom jajnika i smatra se da može trajati 10 godina prije i 10 godina poslije zadnje menstruacije.

Termini menopauza i klimakterij smatraju se sinonimima. Ipak, radi se o dva različita procesa. Menopauza se karakterizira prestankom menstruacije, a klimakterij je dugotrajni proces uzrokovan involucijom jajnika i smatra se da može trajati 10 godina prije i 10 godina poslije zadnje menstruacije.

Menopauza je uvjetovana manjkom estrogena što dovodi do smanjenja vlažnosti vagine, te atrofije vagine, cervixa i uterusa, a što sve može dovesti i  do inkontinencije urina. Zbog nedostatka estrogena postoji povećan rizik za koronarnu trombozu i infarkt miokarda. Osteoporoza također je jedna od posljedica.
U klimakteriju dolazi do vazomotornih tegoba („valunzi“,preznojavanje, osjećaj hladnoće), seksualnih tegoba (gubitak spolne želje, dispareunija, izostanak adekvatne vaginalne lubrikacije), lokomotornih tegoba (napetost i bol u leđima, ramenima, zglobovima). Psihičke tegobe se najčešće manifestiraju naglim promjenama raspoloženja koje je bazično depresivno (potištenost, utučenost, zabrinutost, tuga, bespomoćnost, osjećaj manje vrijednosti). Ovo stanje može spontano proći ili ako se ne liječi može dovesti do depresije koja predstavlja patološko neraspoloženje koje se manifestira sniženjem volje i nagona, te depresivnim misaonim sadržajem.
Menopauza može biti okidač depresivnim epizodama različitog intenziteta i javlja se kod 15% žena.

Saznanje ženi da je u menopauzi budi strahove, a nerijetko dovodi do panike. Ona ga poistovjećuje sa starenjem i gubitkom ženskog identiteta. Gubitkom sposobnosti da da novi život, kao da joj je oduzeto pravo užitka, pravo da voli i da izrazi svoj libido.

Dakako, velike su tjelesne promjene u menopauzi. Žena iznad pedesete godine ne može više sakriti svoje bore, obline, opuštene mišiće. To je napad na njezin narcizam, samopouzdanje i samodopadljivost, osobito ako je to bilo jedino „oružje“ koje je imala i s čime je rješavala probleme. Sada toga više nema.
To mora shvatiti.  Mora prihvatiti kako svoj novi izgled, tako i svoje unutrašnje promjene. Ako u tome uspije postigla je puno jer će shvatiti da može koristiti i svoje druge vrijednosti koje je do sada zanemarivala: svoju inteligenciju, iskustvo, šarm.

Mora ići ususret promjeni, a ne boriti se protiv nje. Uspije li se osloboditi predrasuda, živjet će u skladu sa sobom. A to je ono što je i najbitnije. Unutrašnji mir donosi sreću i sklad na mnogim planovima.

Menopauza je prirodni proces koji se ne može izbjeći, ali se tegobe mogu uspješno ukloniti. Preporučuje se redovita tjelovježba, manje konzumiranje crne kave i alkohola, prestanak pušenja, odmjeren unos prehrambenih namirnica. Hormonsko nadomjesno liječenje (HNL) treba započeti čim tegobe započnu u trajanju 5 do najviše 10g. Ako žena ne želi uzimati hormone, preporučuje se uzimati preparate bisfosfonata, aleandronata ili raloksifena. Zbog psihičkih tegoba: pojačane anksioznosti preporučuje se uzimanje anksiolitika, a zbog depresivnih tegoba antidepresive i stabilizatore raspoloženja. Osim toga preporučuje se psihoterapija.

Danas se puno žena srednjih godina uspjelo suočiti s tegobama koje donosi klimakterij i uspješno ih riješiti. Neke su to učinile uz pomoć psihologa i psihijatara. Oslobodile su se predrasuda i društvenih normi. „Uzele“ su svoje pravo na ljubav i užitak koje su dugo čekale i usmjerile pozornost na svoje unutrašnje vrijednosti. Tako obogaćene pomažu sebi, a i drugima. Uživaju u onome što jesu. Uživaju biti ženom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Menopauza

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Menstruacija

Trebam li koristiti ovu terapiju kako bi mi započeo menstrualni ciklus?

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Kolposkop

Kolposkopija u menopauzi

Procjenjujući kolposkopske nalaze u menopauzi moramo imati u vidu dvije osobine vezane za to doba. Što se događa u menopauzi? Dolazi do prestanaka lučenja jajničkih hormona. Taj događaj ima veliki utjecaj na genitalni trakt žene. Epitel vrata maternice je atrofičan, osjetljiv i stanjen. Skvamokolumna granica (zona dodira dva epitela s vanjske i unutrašnje strane vrata […]

Menopauza

Izazovi menopauze i psihičko zdravlje

Dobro je odmah na početku podsjetiti se da menopauza nije bolest. To je normalan i prirodan događaj koji se definira kao posljednja menstruacija, odnosno potvrđuje se nakon što žena propusti menstruaciju 12 uzastopnih mjeseci. Najčešće se javlja u periodu između 45 i 55 godina starosti, prosječno u 51. godini. Termin perimenopauza odnosi se na fazu […]

Krvarenje

Je li moguće da sam prokrvarila zbog ovog pripravka, možda sam i u perimenopauzi. Možete mi dati mišljenje?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?