Kronična dnevna glavobolja

Bolesnici s kroničnom dnevnom glavoboljom imaju značajno smanjenu kvalitetu života i predstavljaju veliki izazov u liječenju...

Bolesnici s kroničnom dnevnom glavoboljom imaju značajno smanjenu kvalitetu života i predstavljaju veliki izazov u liječenju. Uspješno liječenje bolesnika značajno mijenja njihovu kvalitetu životsa. Dijagnoza kronične dnevne glavobolje postavlja se ukoliko je glavobolja prisutna više od 15 dana mjesečno i traje duže od tri mjeseca. Prevalencija kronične dnevne glavoboke u općoj populaciji je 2,95-4,7% .

Čimbenici rizika za nastanak kronične dnevne glavobolje su sljedeći: ženski spol, pretilost BMI >30, stres, prekomjerena konzumacija kofeina, depresija, niska razina obrazovanja, trauma glave, prekomjerena uporaba analgeika..

Bolesnici s kroničnom dnevnom glavoboljom zahtjevaju pregled u Ambulanti za glavobolju gdje je glavna zadaća neurologa isključiti sekundarnu glavobolje (glavobolju uzrokovanu nekom drugom bolesti npr. kod tumora, upale moždanih ovojnica..) U većini slučajeva dijagnoza se može postaviti na temelju razgovora s bolesnikom i kliničkog pregleda gdje će se na temelju tih podataka procijeniti da li je kronična dnevna glavobolja nastala iz neke primarne epizodičke glavobolje (uglavnom migrene ili tenzijske glavobolje) koja je bila neprepoznata ili loše liječena ili se radi o glavobolji uzrokovanoj prekomjerenim uzimanjem analgetika. Smatra se da čak 80 % kroničnih dnevnih glavobolja nastane transformacijom iz primarne epizodičke glavobolje. U manjem broju slučajeva bilo da se radi o novonastaloj glavobolji, glavobolji koja je promijenila svoj karakter, glavobolji koja ne reagira na analgetsku terapiju ili kod promjene u neurološkom statusu neurolog će preporučiti dodatnu obradu koja uključuje MSCT mozga ili MR mozga, event. MSCT ili MR angiografiju, pregled okuliste, hormone štitnjače, lumbalnu punkciju, mjerenje intrakranijskog tlaka. Razlikujemo kronične dnevne glavobolje trajanja duže od četiri sata (kronična migrena, kronična tenzijska glavobolja, novonastala dnevna perzistirajuća glavobolja, hemikrania continua) i kratkotrajne kronične dnevne glavobolje (cluster gavobolja, paroksizmalna hemikranija, SUNCT..).

Dijagnoza kronične migrene postavlja se u bolesnika koji su prethodno imali epizodičku migrenu (npr. jednom mjesečno glavobolju trajanja od 4-72 h). Glavne karakteristike migrenske glavobolje su pulsirajuća, jaka bol jedne (u 60% bolesnika) ili obje polovice glave, praćena mučninom i povraćanjem, bolesniku smeta svjetlo i buka te se bol pogoršava uobičajenom kliničkom aktivnošću.  U bolesnika s kroničnom migrenom takav tip glavobolje mora biti prisutan barem osam dana mjesečno uz prisutnu gotovo svakodnevnu, blažu glavobolju kroz razdobolje od tri mjeseca. Važno je napomenuti da bolesnici s kroničnom migrenom mogu imati i blaži tip glavobolje od prethodih epizodičkih glavobolja (manje povraćaju, blaža je mučnina.....), međutim glavna osobitost je da su glavobolje skoro svakodnevne što značajno onesposobljava bolesnika.

Kroničnu tenzijsku glavobolju karakterizira blaga, obostrana glavobolja karaktera pritiska, koja je prisutna više od 15 dana mjesečno duže od tri mjeseca. Bitno je naglasiti da ti bolesnici uz glavobolju mogu imati blagu mučninu, te im može im smetati svjetlo i buka, međutim ti simptomi su puno blaži nego kod kronične migrene. Novonastala dnevna perzistirajuća glavobolja javlja se u bolesnika bez prethodne glavobolje u anamnezi te preko 80% bolesnika može navesti točan datum početka glavobolje. Po karakteristikama taj tip glavobolje odgovara kroničnoj tenzijskoj glavobolji, međutim u tih bolesnika neophodno je opsežnom dijagnostičkom obradom isključiti sekundarnu glavobolju. Da bi se postavila dijagnoza hemicranije continue bolesnik mora zadovoljiti sljedeće kriterije: bol mora biti prisutna isključivo na jednoj strani, stalno je prisutna te je  umjerenog karaktera (ne postoji razdoblje bez boli) uz povremenu izrazitu jaku, kratkotrajnu bol praćenu suzenjem oka, iscjedkom iz nosa, otokom kapka i psihomotornim nemirom (kretanje ublažava jaku bol). Najčešći tip sekundarno nastale kronične glavobolje su glavobolje uzrokovane prekomjerenim uzimanjem lijekova.

Bitno je naglasiti da neadekvatno liječenje akutne boli, bilo od strane bolesnika ili liječnika,  može dovesti do razvoja kronične boli čije je liječenje značajno kompliciranije. Mogućnosti liječenja kronične dnevne glavobolje ovisne su o vrsti glavobolje te je stoga neophodan pregled specijaliste neurologa u Ambulanti za glavobolju koji će ovisno o kliničkoj slici odrediti tip glavobolje, procijeniti potrebu daljne dijagnostičke obrade i propisati odgovarajuću terapiju u svrhu poboljšanja kvalitete života tih bolesnika.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci

Vezana pitanja i odgovori