COVID-19 i neurološki bolesnici

Iako je COVID-19 infekcija dišnih puteva, a ne neurološka bolest, ona može na različite načine utjecati na neurološke bolesnike.

Pojedine skupine neuroloških bolesnika, prvenstveno oni čije neurološko stanje izaziva probleme s disanjem, te oni čiji je imunološki sustav ugrožen ili koji uzimaju lijekove koji suzbijaju imunitet predstavljaju skupinu bolesnika koja je posebno ranjiva te kod kojih je potreban povećan oprez.  

COVID-19 je skraćenica za koronavirusnu bolest 2019 koja predstavlja infekciju virusom SARS-CoV-2. Manifestira se kao zarazna bolest dišnih puteva koja se može širiti s osobe na osobu, a koja je zahvatila ljude u mnogim zemljama. S obzirom da je COVID-19 novi virus, nitko nema imunost na njega, što znači da je cjelokupna ljudska populacija sklona infekcijama. COVID-19 se uglavnom širi kapljicama kada ljudi kašlju ili kišu. Budući da se virus već tako brzo proširio, znamo da svi - bez obzira na zdravstveno stanje - ovu epidemiju moraju shvatiti vrlo ozbiljno. Većina ljudi koji dobiju ovu bolest imaju blage simptome, ali neki će imati teže simptome. Grupe visokog rizika uključuju sve starije od 60 godina; svakoga tko ima dijabetes, srčanu bolest ili bolest pluća; i svatkoga s oslabljenim imunološkim sustavom. Neurološke bolesti  i njihovo liječenje mogu utjecati na ozbiljnost infekcije COVID-19 na nekoliko različitih načina. Budući da je COVID-19 bolest pluća i dišnih putova, bilo koje stanje koje je utjecalo na funkcije gutanja ili disanja moglo bi povećati osjetljivost na ovaj virus. Bolesnici s neurološkim bolestima  koje ne utječu na mišiće potrebne za gutanje ili disanje i kod kojih imunološki sustav normalno radi nemaju povećan rizik za teži oblik bolesti  COVID-19. U ovu skupinu ubrajamo blaže i umjerene oblike mnogih neuroloških poremećaja, poput Parkinsonove bolesti, multiple skleroze i  epilepsije.  Sve dok mišići disanja i gutanja funkcioniraju dobro bolesnici nemaju rizik za teže faze bolesti.  U uznapredovalim fazama bolesti u kojima je znatno ograničena pokretljivost, kao i poremećena funkcija disanja i gutanja rizik za teži oblik bolesti COVID-19 postoji. Nadalje uzimanje lijekova koji utječu na imunološki odgovor kao što je to slučaj s nekim lijekovima koji se koriste za liječenje multiple skleroze mogu utjecati na imunološki  odgovor na ovu virusnu infekciju. Neka stanja poput demencije ne povećavaju rizik za teži oblik bolesti COVID-19 ali neka ponašanja koja se mogu javiti tijekom bolesti, uznapredovala životna dob te druge bolesti mogu povećati rizik za teži oblik COVID-19 bolesti. Na primjer, ljudi koji boluju od neke demencije  mogu zaboraviti oprati ruke ili poduzeti druge preporučene mjere opreza te se time izložiti mogućnosti infekcije.

Kako infekcija COVID-19  djeluje na neurološke bolesti?

Infekcija COVID-19 može pogoršati smetnje koje bolesnik ima zbog  demencije, Parkinsonove bolesti, epilepsije ili nekog drugog neurološkog oboljenja. Do pogoršanja može doći zbog tegoba koje se javljaju u sklopu same infekcije poput povišene tjelene temperature ali i drugih tegoba  (npr. otežano disanje, kašljanje, povraćanje, proljev)

S obzirom na to, preporuka koje bi  trebali slijediti neurološki bolesnici:

1. Ostati kod kuće. Izbjegavanje bilo kakvih nepotrebnih izlazaka izvan kuće.

2. Izbjegavanje kontakata s oboljelim osobama.

3. Često pranje ruku.  Koristite sapun i toplu vodu i perite ruke najmanje 20 sekundi.

4. Izbjegavajte dodirivanje lica. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta.

5. Redovito dezinficirajte često dodirivane predmete i površine.

6. Uporaba zaštitnih maski ukoliko su prisutni simptomi poput kihanja, šmrcanja ili kašljanja, odnosno zaštita maramicom prilikom kašljanja.

7. Izbjegavanje prostora gdje je prisutno više osoba.

8. Sve preglede koje možete treba odgoditi. To će ograničiti izloženost virusu i umanjit će utjecaj na zdravstveni sustav koji je već pod velikim opterećenjem.  Mnoge bolnice su privremeno zatvorile svoje ambulante, ali sve su opremljene da po potrebi komuniciraju s bolesnicima putem telefona i interneta. Putem tih medija bolesnici mogu dobiti odogovore na svoja pitanja te pomoć.

9. U dogovoru sa liječnikom obiteljske medicine omogućiti pravovremenu nabavu lijekova na mjesečnoj razini.

10. Pazite na zdravu prehranu. Prehrana bogata svježim voćem i povrćem može  pomoći ojačati imunološki sustav.

11. Nemojte prestati uzimati ili promijeniti lijekove bez prethodne rasprave sa svojim neurologom.

Kako očuvati zdravlje?

Očuvanje zdravlja je vrlo bitno jer ne samo da može pomoći u slučaju infekcije i pospješiti ozdravljenje, već može i omogućiti da ne morate ići u bolnicu tijekom pandemije COVID-19 kada je zdravstveni sustav već ozbiljno opterećen. Neki jednostavni savjeti su slijedeće:

1. Držite se svoje rutine. Preporučuje se da se svakog jutra probudite u uobičajeno vrijeme i započnete s dnevnim aktivnostima. Boravak u krevetu u pidžami povećava vjerojatnost neaktivnosti, depresije, tjeskobe i poremećaje spavanja.

2. Vježbajte kod kuće. Vježba može pomoći u oslobađanju od tjeskobe i stresa

3. Adekvatna hidracija. Pijenje puno tekućine važno je za očuvanje zdravlja.

4. Budite u kontaktu sa svojom obitelji. Kontakt ne treba biti fizički već možete koristiti modernu tehnologiju poput interneta ili ako ne baratate s internetom možete se koristiti telefonom, pisanjem pisama i drugim načinima komunikacije. Ovi teški dani mogu biti dobra prilika za ponovno povezivanje s članovima obitelji i prijateljima, daleko i u blizini.

5. Pročitajte sjajnu knjigu. Družite se sa svojim ljubimcima.

6. Ograničite vrijeme koje provodite slušajući, čitajući ili gledajući vijesti o pandemiji. To će samo povećati osjećaj panike i tjeskobe.

7. Probajte ostati staloženi. Stresori, poput straha od bolesti i brige za sebe i članove obitelji mogu uzrokovati niz smetnji. Ako se ne možete nositi sa strahom obratite se svom liječniku.

Ocijenite članak

Ocjena 2.00 (broj glasova: 1)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)

Vezani članci