Predijabetes-nedijagnosticirana bolest

Predijabetes, je stanje koje prethodi razvoju punog oblika bolesti, a traje 8-12 godina prije nego bude postavljena dijagnoza šećerne bolesti. Predijabetes pojavljuje u sve mlađoj populaciji.

Predijabetes, je stanje koje prethodi razvoju punog oblika bolesti, a traje 8-12 godina prije nego bude postavljena dijagnoza šećerne bolesti. Predijabetes pojavljuje u sve mlađoj populaciji a zabilježen je i kod  izrazito pretile djece i adolescenata zbog nezdravog i pretežno sjedilačkog  načina života.  Može se reći da približno svaki treći stanovnik naše zemlje boluje godinama bez postavljene dijagnoze. Dugačko asimptomatsko razdoblje nosi veliki rizik od nastanka mikrovaskularnih komplikacija u vidu ateroskleroze malih krvnih žila, osobito mrežnice oka, bubrega, srca, mozga te do periferne mikroangiopatije i polineuropatije. Progresivno napredovanje ateroskleroze dovodi do makrovaskularnih komplikacija i konačno do začepljenja  arterija s teškim komplikacijama kao što su srčani udar, moždani udar i periferna vaskularna bolest. Zapravo, vrlo često postojanje šećerne bolesti bude dijagnosticirano s  najgorim mogućim scenarijem: srčanim ili moždanim udarom. 

Dijagnozu predijabetesa poželjno je što prije postaviti te započeti s provođenjem preventivnih i terapijskih mjera. Za postavljanje dijagnoze potrebno je izmjeriti vrijednosti glukoze natašte, 8 sati nakon noćnog gladovanja i postprandijalno, dva sata nakon doručka.
Kod oštećenja tolerancije glukoze  vrijednosti  glukoze u krvi natašte te se kreću između 5,6 i 6,9 mmol/L, a postprandijalno se kreću između 7,8 i 11,1 mmol/L. 

Vrijednosti glikoziliranog hemoglobina-HbA1c u predijabetesu variraju između 5,7 i 6,4%.

Oštećena tolerancija glukoze kroz desetak godina dovodi do razvoja punog oblika šećerne bolesti. I usprkos tome što je kardiovaskularni rizik koji nosi predijabetes 2 puta veći u odnosu na opću populaciju, a manji od onoga koji nosi razvijeni dijabetes 4 puta veći u odnosu na opću populaciju, potrebno je rano započeti s preventivnim mjerama usmjerenima na kardiovaskularni sustav. Prvi koraci u borbi protiv razvoja vaskularnih komplikacija su regulacija krvnog tlaka, lipidograma i prestanak pušenja. Jednako važna stavka u prevenciji razvoja dijabetesa, pa čak i redukciju oštećenja tolerancije glukoze svakako su higijensko-dijetetske smjernice:  redovita tjelesna aktivnost i provođenje redukcijskog i dijabetičkog plana prehrane. Gubitak 5-10% tjelesne mase, u kombinaciji sa intenzivnom tjelesnom aktivnošću od samo 30 minuta dnevno pokazao se odličnim preventivnim čimbenikom koji uvelike usporava razvoj bolesti i nastanak komplikacija.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)